Naselja bosanske srednjovjekovne države – Zaton kod Dubrovnika
Zaton je ljupki i slikoviti, dva kilometra dug zaljev…
Odredište je svih koji se žele okupati na žalima ili stijenama, provesti dan na suncu ili u sjeni starih borova, prošetati uz obalu, sjesti u male, ugodne restorane uz more i uživati u dubrovačkim i dalmatinskim specijalitetima.
Na razvedenoj obali zaljeva smještena su četiri naselja: Veliki Zaton, Mali Zaton, Štikovica i Vrbica. Prirodna zanimljivost su izvori pitke vode Vrelo čija je voda nekad tjerala mlinove; smješteni su pri dnu zaljeva.
Marko Vego u djelu Naselja bosanske srednjovjekovne države bilježi da se Zaton nalazi kod Dubrovnika.
– Spominje se u Popovskoj povelji iz XIII v. i u Dubrovačkom statutu 1272 god.
U Zatonu je bila i crkva sv. Stjepana i put koji je vodio iz Dubrovnika u Slano i dalje.
Humski knezovi i bosanski banovi i kraljevi imali su stanak (bosanski državni parlament, sabor… ) u Zatonu, navodi Vego.
(MiruhBosne)
You might also like
Porodični i ljubavni život članova bosanske dinastije Kotromanića
U svim vremenima i svim sredinama ljubav i porodični život bio je bitan faktor ljudi. Ta strana života je posebno u žiži interesa kada je riječ o znamenitim historijskim ličnostima,
U Zenici obilježena 834. godišnjica Povelje Kulina bana
Forum građana Zenice obilježio je danas u Parku “Kulin ban” na zeničkom Bilinom polju prigodnim programom 834. godišnjicu objave Povelje Kulina bana i Dan Zeničko-dobojskog kantona. Kako je istakao predsjednik
Izvori koji govore o srednjovjekovnoj Crkvi bosanskoj
Autor Stjepan Antoljak u djelu ‘Izvori za historiju naroda Jugoslavije : srednji vijek‘, poglavlje Izvori za historiju Bosne (i Huma – Hercegovine) od 12. do kraja 15. stoljeća, publikovanom u