U hangarima Poljoprivrednog dobra Sembrija u bijeljinsko prigradskom naselju Batković obilježena je 30. godišnjica formiranja prvog logora za nesrpsko stanovništvo Semberije, Posavine, Bosanske krajine, Srednjeg Podrinja…
Organizatori obilježavanja bili su Udruženje logoraša Bijeljina – Janja i Medžlis islamske zajednice Bijeljina, a u hangarima je položeno cvijeće i proučena Fatiha nevinim žrtvama.
– Oko 4.000 logoraša prošlo je kroz Batković. Prema evidencijama oko 80-ak logoraša je ubijeno u logoru ili na kopanju rovova. Neki od ubijenih su bili i ‘živi štit’. Važno je da ne zaboravimo ovu golgotu i da o tome podsjećamo mlade – istakao je Mehmed Đezić, predsjednik Udruženja logoraša Bijljina – Janja.
Zamjenik predsjednika Skupštine Grada Bijeljina Mustafa Gradaščević naveo je kako je i njegov otac bio zatvoren u logoru Batković, kao i oko 700 Bošnjaka iz Janje koji su u logor dovedeni kao civili.
– Važno je o ovom govoriti mladima. Mi smo jučer u Bijeljini imali obilježavanje Dana odbrane ili oslobođenja grada. Od koga su ga oslobodili? Od nas? Od šestogodišnjeg dječaka koji je ubijen – pita Gradaščević.
Preživjeli logoraši nezadovoljni su radom pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine. Upravnici logora su oslobođeni krivice, a osuđena su dva logorska čuvara – batinaša. Logoraši su podnijeli i tužbe za nadoknadu nematerijalne štete, ali su i one odbijene, a oni su primorani da plaćaju sudske troškove.
Ipak, logoraši ističu da će dok žive govoriti o proživljenim torturama. Na obilježavanju godišnjice formiranja logora Batković bili su logoraši iz Brčkog, Sanskog Mosta, Vlasenice, Zvornika…, prenose agencije.
Logor „Batković“ je raspušten početkom 1996. godine, nekoliko mjeseci od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Pred MKTJ su za zločine u logoru „Batković“, pored drugih djela, osuđeni: Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike srpske, i Radovan Karadžić, predsjednik proširenog Predsjedništva RS, na doživotni zatvor; Momčilo Krajišnik, član odbora Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine (SDS) i predsjednik Skupštine bosanskih Srba na kaznu zatvorom u trajanju od 20 godina.
Poslije priznavanje krivice, za zločine u logoru „Batković“ pored drugih djela, osuđena je Biljana Plavšić, članica Predsjedništva i proširenog Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine, na 11 godina zatvora.
Za zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen je Gligor Begović u svojstvu pripadnika Vojske RS na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.
