Opsada Sarajeva: Godišnjica ubistva šestero djece na sankanju

Opsada Sarajeva: Godišnjica ubistva šestero djece na sankanju

Polaganjem cvijeća na mjesto masakra i odavanjem počasti, članovi porodica, predstavnici kantonalne, gradske i općinskih vlasti, te udruženja obilježili su 30. tužnu godišnjicu ubistva naših šestero mladih sugrađana u ulici Bosanska kod broja 4, u naselju Alipašino Polje, C faza. 

Na tom mjestu je, prije 30 godina, od agresorske granate Vojske Republike Srpske ubijeno šestero djece na sankanju, dok ih je još šestero teže povrijeđeno. 

Tog kobnog dana ubijeni su: Indira Brković, Jasmina Brković, Mirza Dedović, Danijel Jurenić, Nermin Rizvanović i Admir Subašić. Najmlađa žrtva imala je pet, a najstarija 13 godina.

U ime Kantona Sarajevo cvijeće su položili pomoćnik ministrice za socijalnu politku Miralem Dedović, te zastupnici u Skupštini KS Vedrana Vujović, Elvis Vreto i Jasmin Šaljić.

“Svake godine smo ovdje da se sjetimo naših najmlađih sugrađana, ali i svih ubijenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Govoriti o tome je jako važno, ne samo zbog prošlosti i sadašnjosti, nego posebno zbog budućnosti. Moramo se podsjećati, ne dopustiti da ove strahote prekrije zaborav. No bez obzira na prošlost, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana. Moramo istrajavati na idejama na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideje suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije”, rekao je Dedović ovom prilikom.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995., priča kako su 22. januara 1994. s položaja VRS-a iz Nedžarića ispaljene tri granate, te navodi da se radilo o dojavi.

“Sama pomisao da u jednom trenu neko može da ubije šest nevinih bića je strašna. Ovdje je za vrijeme sankanja ubijeno šestero nevine djece. Fotografije snimljene poslije tog zločina su obišle cijeli svijet. Snijeg nije bio bijele već crvene boje“, rekao je Grabovica, koji je podsjetio kako je tog dana ranjeno još šestero djece.

Jasmina Brković je bila najmlađa žrtva koja je poginula tog dana, imala je samo četiri godine, a stradala je i njena sedam godina starija sestra Indira. Poginula su i četiri dječaka – osmogodišnjak Mirza Dedović, devetogodišnji Admir Subašić, desetogodišnji Danijel Jurenić te trinaestogodišnji Nermin Rizvanbegović.

“Sve to nije dovoljno da Tužilaštvo radi svoj posao, da procesuira one koji su počinili tako stravične zločine. Svi mi koji priželjkujemo godinama da se to dogodi, još uvijek je naš optimizam prisutan. Očekujemo da će u narednom periodu konačno Tužilaštvo i pravosudne institucije raditi svoj posao. Ako ništa drugo, da budu kažnjeni odgovorni za zločine počinjene tokom opsade Grada“, kazao je Grabovica.

Hamed Kapetanović priča kako je tog dana s jedanaestog sprata zgrade gledao kako se djeca sankaju niz padinu kada su počele padati granate. Među njima je bio i njegov jedanaestogodišnji sin Muhamed, koji je tada ranjen.

“Vidio sam kroz prozor, oni su potrčali u haustor da uđu. Granata je pala iza njih i koji je bio zadnji njega je skroz isjekla. To je Jurenić, naš komšija, što je vidio moj sin. Ja sam sišao dolje, njega [Muhameda] sam zgrabio. Vidio sam da su djeca poginula”, priča Hamed Kapetanović

Njegov teško ranjeni sin je prebačen u ratnu bolnicu Dobrinja gdje mu je ukazana prva pomoć, a potom u bolnicu Koševo gdje je operisan četiri puta, nakon čega je uslijedilo šest operacija u Italiji. Muhamed, kako navodi njegov otac, sada igra sjedeću odbojku.

Roditelji ubijene djece, koji su bili na obilježavanju, nisu smogli snage da razgovaraju s novinarima.

U haškim presudama je utvrđeno više od 30 incidenata granatiranja s položaja VRS-a zbog čega je stradao veliki broj civila i uništeno mnogo objekata.

Presudama u Hagu, za kampanju terora nad civilima – snajperskim i artiljerijskim napadima – na doživotne kazne zatvora osuđene su bivše političke i vojne vođe Republike srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić, te bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić. Nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Dragomir Milošević osuđen je na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

(MiruhBosne/Detektor)

Previous Amerikanci hvale debi mladog Esmira Bajraktarevića za njihovu A selekciju
Next Djevojčica kojoj je amputirana noga bez anestezije pozvala svijet da zaustavi rat u Gazi i okonča patnju Palestinaca

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Inicijativa mladih za ljudska prava RH zahtijeva od čelnika te zemlje izvinjenje za zločine HVO-a

Na današnji dan 1993. godine u srednjoj Bosni, u selu Ahmići počinjeni su zločini koji su izvršeni od strane pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Masakr u Ahmićima bio je sastavni

NAŠI DANI

Inzko upozorio UN da je stabilnost Bosne i Hercegovine ugrožena separatističkom politikom i blokadama

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko upozorio je danas Vijeće sigurnosti UN-a kako je stabilnost Bosne i Hercegovine ugrožena stalnim prijetnjama secesijom, kao i blokadama, što

NAŠI DANI

‘Ja sam, kako veliš, razočarao tebe ali ti si Dino razočarao cijeli svoj narod’

Do medija je dospjela prepiska između lidera NiP-a Elmedina Konaković i Rifata Hozanovića (NES). Konaković, jedan od predvodnika ‘trojke’, očito je bio razočaran time što su stranke NES i SzBiH odbile podržati jednokratne odluke