Prvi bosanski nišani izrađivali su se po uzoru na stećke – novotkriveni nišani (iz 15. vijeka) u Osovu kod Rogatice svjedoče tome

Prvi bosanski nišani izrađivali su se po uzoru na stećke – novotkriveni nišani (iz 15. vijeka) u Osovu kod Rogatice svjedoče tome

Ne trebamo biti veliki stručnjaci da bismo mogli primijetiti da naše šume i livade kriju mnoge tragove iz prošlosti, a što nam jasno ukazuje na prilično dug kontinuitet života na ovim prostorima. Vrijeme je sakrilo mnoge materijalne ostatke slojevima zemlje i raznolikom vegetacijom. Jedan takav zanimljiv lokalitet nalazi se u Osovu kod Rogatice gdje na manje od sto metara udaljenosti pronalazimo zasigurno nekih osam stotina godina naše historije zabilježene u kamenu.

Na vrlo malom prostoru u šumi sakrila se nekropola srednjovjekovnih stećaka i nišana iz 15., 18. i 20. stoljeća. Jedni do drugih čine kombiniranu nekropolu koja najbolje ukazuje na mnoge procese, ali i na same načine odvijanja tih procesa na našim prostorima. Vrijednost naše kulture i historije ogleda se i u postojanju ovakvih jedinstvenih mješovitih nekropola gdje su jedni do drugih ukopani srodnici različitih vjera, odnosno preci ispod stećaka i njihovi potomci ispod prvih oblika nišana koje nalazimo na našim prostorima. Ovoj temi u prošlosti nije se pridavao veliki značaj zbog čega je do naših dana veoma veliki broj ovakvih nekropola ostao neistražen i neevidentiran.

Dovoljno se upoznati sa sadržajem nekoliko zvaničnih publikacija u kojima je navedeno samo prisustvo stećaka na nekim lokalitetima u našoj zemlji dok stanje na terenu ukazuje i na prisustvo prvih oblika nišana uz te iste stećke. Prvi bosanski nišani izrađivali su se po uzoru na srednjovjekovne stećke zbog čega na njima imamo snažan utjecaj srednjovjekovne klesarske tradicije. To je razlog da na njima imamo iste ukrase i dekoracije kao na stećcima u vidu spirale, mača, luka i strijele, tordirane vrpce, prikaz lova, živih bića poput čovjeka, ruke, ptica, jelena, konja, zmije itd. Preuzimanjem ovakvog dekorativnog inventara u vidu srednjovjekovnih klesarskih dekoracija na prve nišane preuzima se i bosanski jezik kao i srednjovjekovno pismo kada i nastaje naša prva islamska epigrafika.

Kroz višestoljetnu praksu natpisi na našim nišanima izrađivali su se na više pisama. Od rane faze u kojoj se koristila srednjovjekovna bosančica, pa preko perioda gdje dominira arapsko pismo, do naših dana kada koristimo latinicu. Sve to daje nam predstavu jedne višestoljetne pismenosti na ovim prostorima, jer se nikada ne izrađuju natpisi koje niko ne umije čitati. Ovakvu vrstu nišana iz 15. stoljeća nalazimo i u Osovu kod Rogatice na kojima se nalaze natpisi na bosančici koji su po svojoj strukturi identični natpisima na stećcima.

Na jednom nišanu jasno je vidljiv natpis: ASE POČIVA POČTENI HAMZA ZMAILOVIĆ, dok je na drugom nišanu ispisano: ASIE PIŠE KASUN NA BRATA DURUTA ZMAILOVIĆA. Po imenima je prepoznatljivo da je riječ o domaćem stanovništvu, dok prezime Zmailović najviše odgovara današnjem prezimenu Smailović. Obrazac navedenog teksta sa nišana ima sve elemente natpisa sa stećaka. Tekst je na isti način spojen kao na stećcima u jednu dugu rečenicu bez odvajanja riječi. Na mnogim stećcima kao i na ovim nišanima također nalazimo ispisane početne riječi: ase leži, ase počiva, ase bileg itd.

Uzglavni nišan Hamze Zmailovića sa natpisom na bosančici (foto: Nihad Klinčević)

Rana faza u izradi nišana prepoznatljiva je i po masivnijoj izradi nišana po uzoru na masivnost srednjovjekovnih stećaka. Takve su dimenzije i uzglavnog nišana Hamze Zmailovića gdje imamo visinu od 94 cm, obim turbana od 118 cm, obim vrata 104 cm, a blago konusne dimenzije tijela nišana kreću se od 35 cm sa 40 cm na dnu nišana, a pri samom vrhu do 35 cm. Uzglavni nišan Duruta Zmailovića ima visinu od 90 cm, obim turbana od 135 cm, obim vrata 110 cm, dok su dimenzije tijela nišana 38 cm sa 36 cm.  

Po ovom srednjovjekovnom obrascu u Bosni su se izrađivali nišani sve do sredine 17. stoljeća. Ako napravimo jednu analizu postojanja prvih islamskih nadgrobnih spomenika sa srednjovjekovnim neislamskim klesarskim ukrasima, a koji često sadrže i prikaze živih bića, jasno nam govori da nije bilo strogosti ili pritisaka na domaće stanovništvo da prekinu sa starom praksom ukrašavanja i izrade nadgrobnih obilježja. Uz ovaj podatak vrijedno je napomenuti da je geografska orijentacija prvih nišana bila ista kao orijentacija stećaka, što se znatno razlikuje od današnje orijentacije prema kibli. Prvi oblici nišana iz kasnog srednjeg vijeka s oznakama i formama poput stećaka pradjedova šalju jasnu poruku o kontinuitetu života i nastavku bosanske tradicije koja nije izblijedjela dolaskom jedne nove kulture sa istoka.

Do otkrića nišana u Osovu bilo je zabilježeno postojanje devet sačuvanih primjeraka s natpisom na srednjovjekovnoj bosančici, ali s ova nova dva primjerka taj broj se povećao na jedanaest. Nekropola stećaka i nišana iz Osova ranije nije zabilježena da postoji niti je stavljena pod bilo kakav vid zaštite. Zbog toga bih iskoristio ovu priliku da apeliram na nadležne institucije da se u što kraćem roku poduzmu sve mjere kako bi se ovaj vrijedni lokalitet adekvatno evidentirao i zaštitio.

Donji dio nekropole. Nišani iz 20. stoljeća sa nišanima iz 15. stoljeća

Upravo u ovom podatku možemo naći osnovu za jedan novi pristup našoj prošlosti i započinjanje novih terenskih istraživanja, gdje ćemo zasigurno pronaći mnoga iznenađenja u kojima nas poput razasutih dragulja u osami čekaju naši najstariji nišani.

Izvor: bosnianexperience.com

Previous U turskom gradu Sorgun izgrađen "baščaršijski" sebilj
Next Nikšić ne vidi problem da Srbija koristi hidroenergetski potencijal i gornjeg toka Drine (Video)

You might also like

TURIZAM

Sarajevske kazandžije: “60 godina unazad nije se prodalo tepsija k’o ove godine.”

 Sarajevo je prepuno turista, potvrđuje to i Ismet Huseinović, najstariji kazandžija na Baščaršiji.  Jako je zadovoljan ovih dana, ali i protekle godine, te poručuje kako su turisti okupirali Sarajevo, inače je šesta

Ekonomija/Biznis

Travničanka pravi moderne fesove i čuva višestoljetnu tradiciju

Historičarka i modna dizajnerica Esma Imširpašić iz Travnika u slobodno vrijeme radi u vlastitoj radionici i u novom ruhu proizvodi fesove koji se kao tradicionalni odjevni predmeti danas mogu vidjeti

BAŠTINA

Gračanica: Srednjovjekovni grad Soko

Srednjovjekovni grad Soko, smješten na kamenitoj uzvisini u istoimenom selu, sedam kilometara sjeverno od Gračanice, potiče iz srednjeg vijeka, odnosno razdoblja srednjovjekovne bosanske države. Ono što danas karakteriše stari grad Soko jeste