‘Shvatila sam da imam veću mogućnost da uspijem i opstanem u svojoj zemlji nego u inostranstvu, pa sam se vratila’

Po povratku iz inostranstva, Ana Zeko je odlučila pokrenuti vlastitu proizvodnju gljiva. Veoma je zadovoljna prodajom, iako kaže da je potražnja puno veća od njene mjesečne proizvodnje, piše agroklub.ba.

Ana Zeko ima tek 21 godinu, živi i radi u Gornjem Vakufu-Uskoplju. Nakon zavšene srednje medicinske škole odlazi u Austriju, gdje je radila kao medicinska sestra. No, uslijed pojave korone ostaje bez posla i vraća se u svoj rodni grad, gdje pokreće proizvodnju gljiva – šampinjona.

“Sestra mi živi već pet godina u Austriji te sam se za to odlučila i ja. Međutim, kada sam tamo ostala bez posla, shvatila sam da imam veću mogućnost da uspijem i opstanem u svojoj zemlji nego u inostranstvu, pa sam se vratila. Po povratku sam dvije godine radila u jednom lokalnom restoranu, i primjetila veliku potražnju za gljivama, a nedostatak istih na tržištu“, kaže Ana za Agroklub. 

Kada se dobro raspitala i istražila tržište, saznala je da na području Srednjobosanskog kantona niko ne proizvodi gljive, najbliži proizvođači su u Zeničko-dobojskom. Došla je do kontakta jednog proizvođača iz Zenice, koji se bavi i prodajom komposta za rast gljiva.

“Svaki je početak  težak, ali za sada sam zadovoljna količinom dobivenog proizvoda i cijenom prodatog. Dobila sam par većih ponuda te s vremenom želim proširiti proizvodnju. Za sada moje proizvode uzimaju lokalni restorani i prodavnice voća i povrća, ali svakako mogu reći da je moja mjesečna proizvodnja još uvijek dosta manja od potražnje“, dodaje.

Za pokretanje proizvodnje šampinjona potreban je kompost, uređaji za stvaranje uvjeta za rast i dostavno vozilo. Do sada je gljive proizvodila podrumu veličine 10 m², gdje gljive imaju dovoljno prirodne vlage i u garaži veličine 30 m², gdje je morala postaviti uređaj za stvaranje vlage.

Prije nešto više od mjesec dana prijavila je se i obuku “Pokreni svoj posao”, koju realizuje Općina Gornji Vakuf-Uskoplje sa Udruženjem “Link” iz Mostara. Na kraju obuke, najuspješniji polaznici će dobiti grant sredstva, kako bi prijavili obrt i pokrenuli vlastiti biznis.

“Planiram izgradnju nove prostorije u zemlji, zbog boljih uvjeta i proširenja proizvodnje. Trenutno sve radim sama, kada bi proširila posao, javila bi se potreba za dostavljačem i još jednim beračem, pored mene“, ističe ova mlada djevojka.

Jedna vreća komposta košta 12 KM, a iz nje se može dobiti šest – sedam kilograma šampinjona. Kompostu su potrebne dvije sedmice da dozriju te nakon toga se otvara i prekriva zemljom. Potrebno je dosta vlage pri rastu i nakon sedam do 10 dana počinju prvi plodovi. Kada se oberu i zadnji plodovi, kompost koji ostaje može se bez ikakve bojazni iskoristiti kao prirodno đubrivo za vrt, što i Ana radi.

Šta je potrebno za uspješan uzgoj šampinjona?

“Pa mogu reći da je proizvodnja relativno zahtjevna, potrebno je dosta vremena da shvatiš kakvi uvjeti zapravo pogoduju za uzgoj. Potrebno je da sam uvijek tu, jer šampinjoni ne podnose niti  previše visoku, a ni previše nisku temperaturu. Mogu reći da se isplati, ali na veće količine. Ja bih u svakom slučaju preporučila svakome da pokuša“, poručuje entuzijastična Ana.

‘Nigdje ovog rahatluka bosanskog nema’ – Sejfudinu Hodžiću britanske funte nisu mogle zamijeniti život u Bosni

Sve više onih koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu jer život u Njemačkoj postaje težak i (pre)skup