U Bihaću je danas obilježena 31. godišnjica od formiranja 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Delegacije kantona, gradova i općina položile su cvijeće su mezarluk prvog ministra vanjskih poslova RBiH Irfana Ljubijankića, zatim na gradska mezarja i groblja, spomen-obilježja, a u okviru posjete kasarni “Adil Bešić” otvorena su i vrata Odjeljenja muzeja 2. pješadijskog (rendžerskog) puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu.
Održana je i svečana akademija na kojoj su među prisutnima bili ministar odbrane BiH Zukan Helez, kao i njegov prethodnik Sifet Podžić, koji su istaknuli potrebu očuvanja sjećanja na sve one koji su živote dali za odbranu Bosne i Hercegovine.
“Danas na dostojanstven i vrlo značajan način odajemo počast onima koji su dali svoje živote za ovu zemlju, svojom krvlju natopili njene temelje i koji su nadljudskim naporima oslobodili najveći dio Bosanske krajine. Moramo baštiniti sjećanje na te slavne dane kada smo bili primorani da se branimo od agresije”, prisjetio se Esad Bašagić, ministar za pitanja boraca i RVI u Vladi Unsko-sanskog kantona.
Peti korpus bio je jedan od ukupno sedam korpusa u Armiji RBiH, a odlukom Predsjedništva formiran je 21. oktobra 1992. godine. Zbog izrazito teških uslova pri kojima je nastao i djelovao, kao i ostvarenih rezultata, smatra se jednim od najboljih i najslavnijih u Armiji RBiH. Njegovi komandanti tokom rata bili su generali Ramiz Dreković i Atif Dudaković.
“Bitno je da njegujemo kulturu sjećanja, da pričamo mlađim generacijama u kakvim uslovima su se borili naši borci, u kakvom okruženju i na kraju uprkos svemu – opstali. Opstali smo na ovom području, ali gledajući šta se dešava u svijetu, nikad čovjek nije siguran da se zlo ponovo neće desiti. Pokušavaju nam ponovo nametnuti granice unutar Bosne i Hercegovine i zato uvijek moramo, i kad spavamo, žmiriti na jedno oko”, poruka je Hamdije Abdića, komadanta 502. viteške brigade iz sastava 5. korpusa.
Komanda korpusa koji je imao 618 oficira, 829 podoficira i skoro 9.000 vojnika nalazila se u Bihaću.
“Samo činjenicama i istinom možemo dokazati ko je činio zločine na teritoriji Bosne i Hercegovine i ko ju je oslobađao. Dovoljno govori to što mi u Armiji RBiH nismo imali koncentracione logore. Ko je i bio zarobljen, bio je zarobljen u zajedničkim zatvorima u kojima su bili i pripadnici Armije koji su se ogriješili o vojna pravila. U vremenu koje nam dolazi moramo gajiti patriotsko promišljanje i ne smijemo dozvoliti da državu, za koju su mnogi živote dali, danas neko proda”, istakao je Almir Tutić iz Fondacije za istraživanje ratnih zločina nad civilnim stanovništvom Bosanske Krajine.
Tri brigade su kraj ratnih dejstava dočekale sa počasnim nazivom slavne (501, 503. i 511.), a dvije kao viteške – 502. bihaćka i 505. bužimska brigada.