Čitajući zapis velikana Muhameda Hevai Uskufija, autora prvog tursko-bosanskog rječnika koji je štampan 1631. godine, danas je u Tuzli započela ceremonija otvaranja prve Kuće bosanskog jezika, javlja AA.
Idejni tvorac Kuće bosanskog jezika, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, svečano je otvorio tvrđavu koja nije sagrađena od kamena nego od knjiga.
„Ove 2022. godine izgradili smo Kuću bosanskog jezika. Kuću jezika koji nije ni srpski, ni hrvatski, ni bošnjački nego je bosanski. Kuću koja će čuvati uspomenu na velikana naše prošlosti Muhameda Hevaji Uskufija i na prvi južnoslovenski rječnik štokavskog narječja u Evropi, ali i druge dokaze o višestoljetnom trajanju bosanskog jezika kao zajedničkog naslijeđa svih Bosanaca i Hercegovaca“, rekao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.
Kuća bosanskog jezika sadržavat će stalnu postavku o bosanskoj pismenosti, od ranog srednjeg vijeka, pa nadalje, uz poseban osvrt na prvi južnoslavenski rječnik štokavskog narječja u Evropi, Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine, čiji je autor Muhamed Hevai Uskufi iz Tuzle.
Historičar Mišo Ešić, koji živi i radi u Njemačkoj, autor je knjige „Zašto je zabranjen bosanski jezik“. Ešić je bio angažovan i na realizaciji projekta Kuće bosanskog jezika.
„Bosanski jezik je bio zabranjivan iz političkih razloga kao i dan danas. Nasrtanje na Bosnu možete samo uraditi ako uzmete obilježja nacije. Obilježje nacije, između ostalog, je i jezik. Zbog toga nisu napadali samo granatama nego su napadali i na jezik. Negiranje jezika je počelo od početka naše državnosti i to se nastavlja danas. Oni koji to rade znaju koja je vrijednost jezika, a mi u Bosni i Hercegovini imamo problem u shvaćanju važnosti kulturne baštine. Ova kuća ovdje je tvrđava koja nije sagrađena od kamena nego je sagrađena od knjiga i kulture i koja nam treba pomoći u očuvanju naše državnosti“, istakao je Ešić.
Grad Tuzla godinama radi na očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa Tuzle i Bosne i Hercegovine. Te potencijale koristi u funkciji razvoja turizma, poboljšanja imidža grada, a u Gradskoj upravi smatraju da se svi moraju više potruditi da zaštite zajedničko naslijeđe. Posebno se to odnosi na bosanski jezik, koji je, između ostalog, i dokaz kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti. Zbog toga je izgrađena i otvorena Kuća bosanskog jezika.
