Više od 1.000 potpisa preživjelih genocida i rata u Bosni poziva sud UN-a da spriječi ponavljanje historije provođenjem “privremenih mjera”

Nakon što je prošle sedmice gledala tužbu Južne Afrike protiv Izraela na sudu UN-a, optužujući ga da je počinio genocid u svojoj vojnoj kampanji u Gazi, preživjela u ratu u Bosni Arnesa Buljušmić-Kustura osjećala se prinuđenom da djeluje, piše Guardian.

Kao dijete koje je živjelo pod opsadom u Sarajevu, njeni rođaci su bili među 100.000 ubijenih tokom rata 1992-95. Dok je njen otac preživio zatočenje u koncentracionom logoru, posmrtni ostaci drugih rođaka tek treba da budu pronađeni. Sa pet godina se sjeća da ju je pucao snajperista dok je skupljala vodu iz kamiona pomoći.

Podsjećajući na zločine rata i genocida u Srebrenici, ona se plaši da će značajna tužba protiv Srbije za genocid u Haagu prije nekoliko decenija – u kojoj je utvrđeno da se genocid zaista dogodio u Srebrenici, ali je Srbiju oslobodila direktne namjere da počini genocid – postati presedan za druge slučajeve genocida.

“Ludo je da smo 30 godina kasnije i dalje u istoj poziciji, da imamo iste razgovore”, rekla je Buljušmić-Kustura, edukatorka o genocidu u Londonu.

„Trenutno smo zaista na ivici gdje se ne sudi samo Izraelu, već na neki način oblikujemo cijelo međunarodno humanitarno pravu i njegov okvir.”

Nakon što je prošle sedmice pratila postupak u Hagu, Buljušmić-Kustura je prikupila više od 1.000 potpisa preživjelih genocida i rata širom Bosne, SAD-a i Velike Britanije u otvorenom pismu Međunarodnom sudu pravde (ICJ). Poziva sud UN-a da spriječi ponavljanje historije provođenjem “privremenih mjera” koje je iznijela Južna Afrika, a koje zahtijevaju radnje, kao što je prekid vatre, kako bi se ublažio rizik od genocida.

Izrael je rekao da privremene mjere treba odbaciti, nazivajući ih “nesavjesnim” i rekavši da nastoje “osmetati inherentno pravo Izraela da se brani “.

U pismu se mjere nazivaju ” kritičnim za sprečavanje daljih masovnih zločina “.

“Historija nam je pokazala da je neuspjeh međunarodne zajednice da nametne obustavu vojnih aktivnosti u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji 1993. godine rezultirao genocidom, prisilnim etničkim raseljavanjem i raznim zločinima protiv čovječnosti”, navodi se u pismu. “Pravovremeni prekid vatre, kako je predložila Republika Bosna i Hercegovina 1993. godine, nesumnjivo je mogao spasiti mnoge živote.”

Izraelski rat u Gazi, potaknut masakrom Hamasa 7. oktobra, ubio je više od 22.000 Palestinaca. Gledanje rata na internetu u realnom vremenu izvuklo je na površinu traumatična sjećanja za mnoge bosanske preživjele, aktiviste i prosvjetne radnike, rekla je Buljušmić-Kustura.

„Svi sa kojima razgovaram imaju ovakva slična osjećanja“, rekla je. “A kako i ne bi, kad su to morali gledati uživo na svom telefonu? Ne možete pobjeći od toga.”

Za Ahmeda Hrustanovića, pismo ICJ-u je mali čin koji preživjeli mogu poduzeti. „Taj sud je mogao da zaustavi rat u bivšoj Jugoslaviji, ali nisu. Tako da sada imaju priliku da učine bolje ljudima u Palestini. Nisu nam pomogli i šta se desilo? Genocid u Srebrenici”, kazao je Hrustanović.

1993. godine ICJ je naznačio određene privremene mjere u cilju “zaštite prava prema Konvenciji o genocidu”. U julu 1995. godine, snage bosanskih Srba sistematski su ubile oko 8.000 Bošnjaka, uključujući članove Hrustanovićeve porodice u Srebrenici. To je i dalje jedini masakr u Evropi od Drugog svetskog rata koji je proglašen genocidom.

“Bude se naše traume, patimo, sjećamo se onoga što smo preživjeli, pa smo pokušali nešto učiniti”, rekao je Hrustanović, koji se u Srebrenicu vratio prije deceniju. “To je za njih, ne radi se o nama.”

Budući da se u djetinjstvu suočila s progonom tokom rata u Bosni i Hercegovini, Emina Ćerimović je rekla da iz prve ruke zna važnost pravde i odgovornosti. Kao pomoćnica direktora odjela Human Rights Watcha za prava osoba s invaliditetom, posljednjih sedmica razgovarala je s Palestincima s invaliditetom u Gazi.

“Težinai ozbiljnost užasa s kojima se oni, kao i svi Palestinci u Gazi, suočavaju u razmjerima bez presedana u modernoj historiji Izraela i Palestine čine da postupak pred Međunarodnim sudom pravde bude prijeko potreban”, rekla je ona.

U postupku, Južna Afrika je citirala međunarodna zajednica koja je „u više navrata iznevjerila“ ljude u Ruandi i Bosni i narod Rohingya u Mjanmaru. ICJ može donijeti privremenu odluku u roku od nekoliko sedmica.

“Južna Afrika je otključala proces na svjetskom sudu za vjerodostojno ispitivanje ponašanja Izraela i razmatranje mjera koje bi mogle spriječiti patnju, zaštititi civile i osigurati poštovanje međunarodnog prava”, rekla je Ćerimović, pozivajući vlade širom svijeta da podrže postupak.

Prošle sedmice Njemačka je rekla da će se umiješati u postupak u ime Izraela, rekavši da “nema nikakve osnove” za optužbu za genocid.

“Njemačka vlada odlučno i izričito odbacuje optužbe za genocid podignute protiv Izraela pred međunarodnim sudom pravde”, rekao je portparol vlade u saopćenju. “U svjetlu njemačke historije i zločina protiv čovječnosti Šoa, njemačka vlada je posebno posvećena konvenciji [UN] o genocidu”, rekao je on.

Prema pravilima suda, ako Njemačka podnese izjavu o intervenciji u slučaju, mogla bi iznositi pravne argumente u ime Izraela.

Konvencija iz 1948. godine, donesena nakon masovnog ubijanja Jevreja u nacističkom holokaustu, definiše genocid kao „djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa”. Odluke ICJ-a su konačne i bez žalbe, ali sud nema načina da ih izvrši.