Kada nisu na nastavi, učiteljice Alema i Nizama proizvode mlijeko, suhe šljive, pekmez, salatu… U Cerskoj. U srcu Podrinja.
Svoje proizvode su, zajedno sa drugim ženama iz podrinjskih krajeva, predstavile jučer na sajmu u Tuzli. Građani su znatiželjno razgledali šarolike štandove, raspitivali se o cijenama, kupovali, a mnogi su tražili recepte po kojima vrijedne Podrinjke proizvode domaće proizvode. Neki su se, jednostavno, divili umijeću žena, koje su se nakon najstrašnijih zločina vratile u ove krajeve, započele novi život, i danas proizvode odličnu hranu.
Alema Talović je magistar razredne nastave i dvanaest godina radi u školi u Cerskoj. Uz brigu o obrazovanju tamošnjih mališana, radi poljoprivredne poslove i pomaže ženama u ovom mjestu.
-Želimo predstaviti proizvode naših žena. Ovdje su proizvodi od mlijeka. Tu su razni sirevi, kajmak, suhe šljive, džemovi od šljiva i jabuka, salata, ajvar, govori nam Alema, navodeći da članice Udruženja “Vive Žene” iz Tuzle, koje su i organizovale jučerašnji sajam, daju podršku osnaživanju žena.
Tako se žene, priča ona, bave poljoprivredom, mljekarstvom, pčelarstvom, proizvodnjom šljiva, malina, kupina, krastavaca, a bave se i ručnim radovima.
Izolovane od svega
-Žene na selu, prvenstveno u Cerskoj, izolovane su od svega – od škole, od zdravstvenih ustanova, od kultunih dešavanja. Ovo je velika prilika gdje žena može da predstavi svoj trud i rad. Mislim da je ovo jako značajno za žene – govori Alema.
Ona, ali i njene dvije kolegice, žele da osnuju udruženje koje bi se, prije svega, bavilo obrazovanjem žena i organizovanjem raznih edukacija. U tome će joj pomoći njena kolegica Nizama Sejmenović, koja, također, više od deceniju, predaje u školi u Cerskoj.
-Osim što radim kao učiteljica, sa mužem sam 2012. godine napravila štalu i kupili smo muzne krave. Mi proizvodimo mlijeko koje otkupljuje mljekara iz Gradačca. Proizvodimo i mliječne proizvode, pekmez, sirće, priča Nizama, čiji radni dan počinje u pet sati ujutro.
Veli, obzirom da ona radi i u školi, njen muž radi više posla, ali mu i ona dosta pomaže.
Nekih 35 kilometara dalje, u bratunačkom mjestu Suha, proizvodi Abida Karić. Zajedno sa kćerkom se vratila 2002. godine u Bratunac, a sa bratom i snahom u Suhoj ima devet plastenika. Prvu podršku za početak proizvodnje je dobila od Udruženja “Snaga žene” iz Bratunca.
.jpg)
-Proizvodim sušeno voće, sušene čajeve, tu je domaća proizvodnja paprike, salate, džemovi… Dosta nam znače ovi sajmovi. Da svijet zna da i mi postojimo – govori Abida.
Prije rata je imala krojačku radnju, ali, s obzirom na to da je sve porušeno, te da nije imala novca da pokrene stari posao, odlučila se na proizvodnju hrane.
-Puno se radi, ali može da se živi od ovoga, govori ova samohrana majka, čiji je muž preminuo prije rata, dok kosti sina, koji je ubijen u genocidu, još uvijek traži.
Vrijedni su povratnici i u srebreničkoj opštini. Nekih 45 kilometara od Bratunca, uz rijeku Drinu, u naselju Daljegošta, živi Mevlida Mehanović. U ovo mjesto se vratila prije tri godine zajedno sa mužem.
Teško prodati
-Bavimo se poljoprivredom, voćarstvom, uzgojem maline, aronije i borovnice. Od ove godine sam počela probnu preradu voća. Vidjet ćemo, već smo počeli na sajmovima da izlažemo – govori nam Mevlida.
S obzirom na to da je naselje u kojem živi udaljeno 45 kilometara od Srebrenice, kaže da je vrlo teško prodati ono što proizvede, te su joj zbog toga sajmovi velika šansa za prodaju.
-Muž, koji je stopostotni ratni vojni invalid, i ja živimo sami. Imamo kćerku u Živinicama koja ide u srednju školu. Bude kod nas preko raspusta, govori Mevlida, navodeći da zajedno sa komšinicama, koje se također bave poljoprivrednom proizvodnjom, u narednom periodu želi osnovati udruženje.
Iz udruženja “Vive Žene” navode da žele skrenuti pažnju na položaj žene sa sela u BiH i njen doprinos u razvoju bh. društva. Na ovom sajmu, ali i onom koji je prije nekoliko dana organizovan u Bratuncu, žene predstavljaju svoju kućnu i domaću radinost, a također prezentiraju svoje aktivnosti koje doprinose aktivnijoj ulozi žena i ženskih grupa u razvoju civilnog društva, poručuju iz udruženja – piše Faktor.
