Život Bošnjaka na Kordunu u Hrvatskoj: Iz Bosne nas sunce grije

Oblast Hrvatske uz granicu s Bosnom ili Kordun, posljednje pola stoljeća je prepoznatljiv po manjinskoj zajednici Bošnjaka koji su naselili ovaj dio. Čim se spomene Maljevac, mjesto na Kordunu, gdje je međunarodni granični prijelaz, prva asocijacija su Bošnjaci, bošnjačka sela, džemat, hodža…

-Maljevac je nekako više poznat nego druga mjesta okolo i svi iz okolnih mjesta kada govore odakle su, kažu da su iz Maljevca. Deset je sela u kojima su Bošnjaci u većini i još pokoje selo u kojima žive ali nisu većina – priča za Faktor Admir Muhić, glavni imam Medžlisa Islamske Zajednice Karlovac i vjeroučitelj u Osnovnoj školi “Cetingrad“.

Nezaposlenost

Cetingrad, Vojnić i Topusko su tri pogranične općine sa 1.500 Bošnjaka. Većina ih je rođena u Hrvatskoj a njihovi su se doselili iz Velike Kladuše, Bužima i Cazina. U tri mjesne zajednice predsjednici mjesnih odbora su Bošnjaci, a zamjenik načelnika općine Cetingrad je Ferid Krak, porijeklom iz Jajca, koji nam govori da je nezaposlenost najveći problem naših ljudi.

– Pretežno se bave poljoprivredom, stočarstvom i voćarstvom. Rijetko ko da radi u nekoj firmi. Samo jedan Bošnjak radi u komunalnom pogonu. Nacionalnih problema nije bilo i to nas krasi. Mi smo mirni ljudi – objašnjava nam Krak.

Jedan dio djece osnovnu školu pohađa u Cetingradu, Vojniču, Topuskom a određeni broj roditelja uprkos velikim gužvama i svakodnevnim višesatnim čekanjima na granici, djecu vode u vrtić i  školu u Veliku Kladušu.

– U posljednje vrijeme sve je više onih koji se odlučuju za fakultete. Imamo deset mladih koji su završili fakultete. Od mlijeka su ih roditelji školovali. To je uspjeh – priča nam Muhić.

 Stari običaji

Kako navodi Muhić, sačuvani su svi običaji iz BiH. Sijela, druženja za ramazan, iftari su obavezni. Ezan se čuje iz Kladuše, kaže. Za Bajram u Maljevcu škola ne radi. Proslavljaju  državne praznike obje države. U sklopu kulturnog djelovanja Bošnjaka osnovano je Bošnjačko kulturno umjetničko društvo “Una“.

Kupili su zemljište za džamiju i Islamski centar, a već rade na projektu za prvu džamiju, koja bi trebala biti sagrađena odmah uz granicu, stotinjak metara od BiH.  Započeli su, govori nam, i izgradnju spomen-parka na mjestu gdje je oboren helikopter u kojem je bio rahmetli dr. Irfan Ljubijankić, tadašnji ministar vanjskih poslova BiH.

-Ferid i ja smo inicijatori raznih kulturnih događanja, brojnih druženja, kako na području općine, tako i na području županije. Nastojimo da što više okupljamo naše ljude – objašnjava nam Muhić.

Žale se da često imaju osjećaj da su zaboravljeni i prepušteni sami sebi ali, kažu, da iako su izašli iz BiH, ona nije izašla iz njihovih srca.

-Mi u Hrvatskoj kada se ujutro budimo, iz Bosne nas sunce obasjava i grije. Bosna je naša ovodunjalučka kibla – zaključuju oni.

(Ediba Rizvanbegović/Faktor.ba)