Stolac: Đul-hanumina kuća data na korištenje BZK “Preporod”

Gradsko vijeće Grada Stoca, na inicijativu Direkcije Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i uz podršku gradonačelnika Stoca Stjepana Boškovića, danas je donijelo odluku kojom je graditeljska cjelina Đul-hanumine kuće u Stocu data na korištenje Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod”. Ovo nekad veleljepno zdanje, koje je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, umnogome je uništeno u proteklom ratu, te u nastavku slijedi njegova temeljita obnova, nakon čega će, u skladu s planovima Direkcije Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, graditeljska cjelina Đul-hanumine kuće postati reprezentativni kulturni prostor Stoca, grada koji je i svojevrsni muzej pod otvorenim nebom, ali i cijele Hercegovine.

Direkcija Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” zahvaljuje gradonačelniku Stoca Stjepanu Boškoviću na podršci i Gradskom vijeću Grada Stoca na donošenju ove važne i nadasve društeno odgovorne i konstruktivne odluke, nastojeći da kultura povezuje ljude i narode i služi zajedničkom, općem dobru – “za sreću doma i naroda”!

Direkcija Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”

Previous Ministar odbrane BiH Helez primio vrhovnog komandanta NATO snaga za Evropu generala Cavolija
Next Zašto Izrael može nekažnjeno mučiti zatočenu palestinsku djecu

You might also like

BAŠTINA

Sjeničanka Sadija Totić čuva od zaborava sjeničko-pešterski ćilim

Sjeničko-pešterski ćilim poznat je nadaleko. Vijekovima se on u regiji Sandžak, na jugozapadu Srbije, izrađuje na isti način i s istim šarama i motivima. Za izradu ćilima koristi se vuna

BAŠTINA

Započela prezentacija projekta „Stećci Tuzlanskog kantona“

Nakon terenskog istraživanja, dokumentovanja i stručno-tehničke obrade i pripreme, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona provodi završnu fazu realizacije projekta „Stećci Tuzlanskog kantona“, koja podrazumjeva

BAŠTINA

Balkanski grad u osmanskom periodu (XV i XVI stoljeće)

Karakteristika dijelova za stanovanje jeste obilje zelenila i vode. Podizane su brojne česme, šadrvani, a gdje god je bilo moguće, gradilo se uz tekuću vodu. Tamo gdje nije bilo vode,