Jedini javni lunarni sat na svijetu: Do tačnog vremena preko 76 basamaka (FOTO)

Jedini javni lunarni sat na svijetu: Do tačnog vremena preko 76 basamaka (FOTO)

Sarajlija Mensur Zlatar najmanje jednom sedmično popne se uz 76 drvenih basamaka kako bi navio sat na jednom od najpoznatijih sarajevskih simbola, Sahat-kuli. Iako je već u sedmoj deceniji života, penjanje uz uske stepenice u veoma uskoj Sahat-kuli za njega ne predstavlja nikakav problem.

Objašnjava nam to dok otvara velikim starinskim ključem vrata kule stare nekoliko vijekova, i ohrabruje nas da se s njim popnemo na vrh kule visoke 30 metara.

Brojeći svaku stepenicu, gledajući pažljivo ispred sebe, i držeći se čvrsto uz zidove, za nekoliko minuta, koje su se činile kao vječnost, stigli smo oznojeni do vrha kule, gdje nas je dočekao jedan od najljepših pogleda na Sarajevo.

Vrijeme “a la turca“

Šezdesetdevetogodišnjem Zlataru zavidimo na odličnoj formi, s obzirom na to da se, popevši 30 metara visoko uz ne tako čvrste stepenice, nije ni zadihao. Možda je samo do iskustva, jer na kulu se penje već oko 50 godina. Od 15. godine preuzeo je porodični posao po kojem njegova porodica nosi prezime, a s obzirom na to da mu se zlatarska radnja nalazi u Kujundžiluku, u neposrednoj blizini Sahat-kule, te da je pomagao bivšem muvekitu, bilo je očigledno da će preuzeti i taj posao.

Iako nije sahadžija, Zlatar je za ove godine naučio napamet svaki točkić ovog starog mehanizma. Nakon što ga je namjestio, zvono je Starim Gradom počelo odzvanjati.

– Ovo je jedini javni sat na svijetu koji pokazuje lunarno vrijeme ili “a la turca“. To znači da ovaj sat kuca 12 sati u momentu zalaska sunca, a zalazak se svaki dan mijenja, dan je kraći ili duži, zbog toga ga treba često regulisati. Na osnovu njega se određivalo kada će se klanjati koji vakat-namaz, a u vrijeme ramazana taj je sat bio mjerodavan za određivanje vremena iftara. Prije, kada bi se za ramazan oglasilo zvono na Sahat-kuli, potom bi se upalili kandilji na Begovoj džamiji, a onda i na džamiji na Vratniku – priča muvekit, dodajući da je sada ipak sve drugačije.

Kako kaže, sve se modernizovalo, svi imaju satove i na telefonima, a i top sa Tabije sada označi vrijeme iftara.

Vakuf traži nasljednika

Prije je posao muvekita bio mnogo teži, jer je na osnovu položaja sunca, a kasnije i na osnovu preciznih tehnika i instrumenata morao sam odrediti tačno vrijeme. Morao je poznavati i matematiku, astronomiju i fiziku, a danas je ova funkcija znatno promijenjena.

– Održavanje sata sada je samo simbolično i više ima tradicionalnu vrijednost – kaže muvekit.

Ponekada se zna desiti da se nešto pokvari, a tada čitav Bravadžiluk urgira kako bi se kvar što prije otklonio.

Govori da mu ovaj posao nikada nije dosadio, ali da za koju godinu vjerovatno više neće moći da ga obavlja.

– Radit ću ovaj posao dok god mogu, ali uskoro će me neko morati zamijeniti. Do sada me je, kad bih išao na godišnji odmor, mijenjao moj sin, ali on ne može preuzeti ovu obavezu jer ne radi u blizini Sahat-kule. Taj posao mora raditi neko iz ovih ulica, kako bi mu Sahat-kula, kao što je meni, stalno bila na oku – kaže Zlatar i dodaje da će o njegovom nasljedniku odlučiti Vakuf.

Prkosila mnogim uništenjima

Za vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula, a među najpoznatijim i najljepšim je sarajevska, koju je dao izgraditi Gazi Husrev-beg. Ne zna se tačna godina kada je izgrađena, ali se pretpostavlja da se radi o 16. vijeku. Sahat-kula je nekoliko puta kroz historiju bila devastirana.

Najstrašnije uništenje doživjela je 1697. godine, kada je spaljena pod naletom Eugena Savojskog. Satni mehanizam, koji je i danas na kuli, 1875. iz Londona su donijeli sarajevski trgovci Hašimaga Glođo i Mehaga Kapetanović, a kazaljke i brojeve na sva četiri brojčanika pozlatio je Abdulah Kasumagić, poznati sarajevski sajdžija i nekadašnji muvekit.

Izvor: Faktor.ba

 

Previous Mladi karatisti Bosne i Hercegovine osvojili pet medalja na EP na Kipru
Next Uh, što volimo granice Bosne: Kad se Hrvati i Srbi tuku, Bošnjaci dobiju batina

You might also like

NASLIJEĐE

Katar donacijom pomaže rekonstrukciju depoa Arhiva Bosne i Hercegovine

Arhiv Bosne i Hercegvine uskoro počinje s realizacjom projekta “Rekosntrukcije depoa” u kojom se čuva bogata i vrijedna arhivska građa. Projekat finansira Država Katar u iznosu 128.512 KM. Tim povodim u

NASLIJEĐE

KRIVI MOST NA RADOBOLJI U MOSTARU (Foto)

Na desetine hiljada domaćih i stranih putnika i turista koji su kroz prošla četiri vijeka prolazili kroz Mostar nisu mogli a da ne udovolje svojoj želji da vide čudni most,

NASLIJEĐE

Travnik dio projekta evidentiranja i čišćenja nekropola sa stećcima

Ukupno deset nekropola sa stećcima, na području općine Travnik, bit će evidentirano i obrađeno, u okviru projekta “U kamenu uklesano” koji provodi Fondacija “Mak Dizdar”, potvrdila je Feni koordinatorica tima