Obilježena 25. godišnjica zločina u logoru “Keraterm“: Samo u jednoj noći ubijeno oko 200 logoraša

Obilježena 25. godišnjica zločina u logoru “Keraterm“: Samo u jednoj noći ubijeno oko 200 logoraša

Pored logora “Omarska“ i Trnopolje“ logor „Keraterm“ je bio jedan od najozloglašenijih logora

U organizaciji Udruženja logoraša Prijedora i Kozarca u Prijedoru je danas obilježena 25. godišnjica zločina u logoru “Keraterm”, javlja Anadolu Agency (AA).

Zločini u logoru “Keraterm” svake godine obilježavaju se na današnji datum kao podsjećanje na masakr koji se desio tog dana 1992. godine u sobi broj 3. Tu noć je ubijeno oko 200 logoraša i prema jednoj od presuda Haškog tribunala, to je bio jedan od najstravičnijih zločina počinjenih tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini.

Preživjeli logoraš Halim Sivac kaže da su sjećanja na logoraške dane u “Keratermu” teška i bolna te da rane u duši neće nikad zacijeliti.

“Prvo sam bio zatočen u sobi broj 3, a onda sam prebačen u dvojku. Kasnije su u trojku dovezli ljude sa Mataruškog brda. Tri dana su ih držali bez hrane i vode, a 24. jula kada su ljudi probili vrata od sobe jer nisu više mogli izdržati agoniju počeli su pucati po njima. Mrtve sam ih ja tovario i izbrojao 120 ubijenih. Potom su ranjene, njih 67 odvezli kamionom, navodno u bolnicu, ali su i oni ubijeni. Odvodili su skupine po deset i dvadesetak ljudi, navodno da sakupljaju stoku po selima, ali se oni nikad više nisu vratili u logor. Bilo je strašno. Tortura i mučenje svaki dan“, kaže Sivac, koji je iz “Keraterma” izašao 5. augusta 1992. u logor “Trnopolje“, a potom je konvojem uspio pobjeći u Travnik.

Edita Bahonjić je došla u “Keraterm” i umjesto cvijeća je donijela ploču na kojoj je ispisala poruku ocu koji je ubijen u tom logoru.

“Tata je imao samo 30 godina kada je ubijen ovdje na ovom mjestu i iza njega je ostalo troje djece. Ja sam najstarija od njih“, kaže sa suzama u očima Edita.

Počinioci ubistva još uvijek na slobodi

Za zločine počinjene u logoru “Keraterm“ osuđeno je ukupno devet osoba, od kojih sedam u Haškom tribunalu i dvoje u Sudu BiH.

Predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka Mirsad Duratović kaže za Anadolu Agency da su presude donesene uglavnom za komandira logora i komandire smjena u “Keratermu”.

“To znači da su direktni izvršioci masakra u sobi broj 3, ali i drugih ubistava u “Keratermu“ još uvijek na slobodi. U narednom periodu očekujemo od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da pokrene istražne radnje i podigne optužnice protiv direktnih izvršilaca zločina, koji su preživjelim logorašima dobro poznati”, rekao je Duratović.

On je istakao da je takođe bitna činjenica da su četvorica osuđenih u Hagu, uključujući tadašnjeg komandira u logoru “Keraterm“, priznala svoju krivicu, učešće i odgovornost za zločine, te dodao za Anadoliju da su u ovom logoru ubijena i trojica braće njegove majke.

Njegovati kulturu sjećanja

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini rekao je danas u Prijedoru da se žrtve ne smiju nikad zaboraviti.

“Danas je jedan od mnogih tužnih dana u Bosni i Hercegovini. Obilježavamo godišnjicu kada je ubijeno oko dvjesto logoraša u jednoj noći. Ovo je mjesto bola i patnje, ali i ponosa zato što zločin ne smijemo zaboraviti, žrtve nećemo nikad zaboraviti. Danas pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine na kulturu sjećanja, ona nam mora biti primarna, a kultura zaborava je nešto što moramo odstraniti. Sjećanje na žrtve i pažnja je ljepši i sigurniji život za generacije koje nisu zapamtile strahote rata“, rekao je Mešković.

Mlada umjetnica Anita Zečić postavila je juče u krugu “Keraterma” putujuću instalaciju “Prijedor 92”.

“Ova instalacija će biti postavljena širom svijeta a podsjeća na to šta se desilo u Prijedoru. Desio se genocid nad civilnim stanovništvom i to moramo prihvatiti. Spomenik je posvećen svim nevino stradalim žrtvama, visok je tri metra i širok šest, a posjedujemo i fotografije nevino ubijenih“, kaže Zečić.

 

Kroz logor “Keraterm” prošlo oko 3.000 ljudi

Posmrtni ostaci ubijenih u logoru „Keraterm“ ekshumirani su na lokalitetu Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica.

Logor je formiran po nalogu Kriznog štaba opštine Prijedor, a za njegovo funkcionisanje je bilo zaduženo osoblje Centra javne bezbjednosti Prijedor i vojna policija iz Prijedora. Ubijeni i zatočeni u logoru “Keraterm” su uglavno bili žitelji Mataruškog brda, odnosno naselja na lijevoj obali rijeke Sane.

Najviše, odnosno 103 ubijena logoraša su iz sela Rakovčani, 79 je bilo iz Čarakova, a 76 sa Hambarina.

Logor “Keraterm” je za sada jedini obilježen sa spomen-pločom, kao podsjećanje i dokaz na počinjeni zločin 1992. godine. U periodu od maja do augusta 1992. godine kroz logor “Keraterm“ prošlo je oko 3.000 logoraša.

Istovremeno 371 logoraš nije preživio torture i mučenja. Samo u jednoj noći sa 23. na 24. juli 1992. godine brutalno je u sobi broj 3 likvidirano oko 200 logoraša.

Previous Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću
Next Potpisan Ugovor o medijskoj podršci povratku u Podrinje (Video)

You might also like

NAŠI LJUDI

Manchester u SAD-u: Od 8.372 bosanske zastavice napravljen najveći Cvijet Srebrenice (FOTO)

Dvadeseta godišnjica genocida u Srebrenici obilježena je u proteklim danima širom svijeta. Bosanci i Hercegovci koji žive u inostranstvu, od SAD-a do Australije, kao i širom Evrope, različitim manifestacijama, performansima,

NAŠI DANI

Gojer Inzku: Veličanje ‘Herceg-Bosne’ ne može se prešutjeti

  Bosanskohercegovački reditelj i književnik Gradimir Gojer pozvao je danas visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka u otvorenom pismu da hitno reagira u okviru datih mu

NAŠI DANI

Razočarani smo nečovječnim postupanjem zemlje članice EU prema nigerijskim studentima

Razočarani smo nečovječnim postupanjem zemlje članice Evropske unije prema nigerijskim studentima. Očito je da se teror prenosi s migranata na sve njima sumnjive osobe, što ozbiljno ugrožava ugled EU, stav