U Ljubljani trajno čuvanje gena bosanskog brdskog konja

U Ljubljani trajno čuvanje gena bosanskog brdskog konja

Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja od aprila do sredine jula ove godine izvršilo je još jedan posao od izuzetne važnosti za očuvanje genetskog potencijala pasmine.

Piše: Jasna Avdibegović

– Stručnjaci Veterinarskog fakulteta iz Ljubljane, s kojim Udruženje ima dugugodišnju uspješnu saradnju, izvršili su uzimanje i dugoročno konzerviranje sjemena (smrzavanje i pohranjivanje u tekućem dušiku) od tri linije pastuha i pohranili ga u banci gena na odjelu porodiljstva koje djeluje pri tom fakultetu za namjenu očuvanja pasmine “In Vitro” – kazao je Feni član Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja Enver Žiga.

Pojasnio je da je taj način trajnog očuvanja gena izvornih ugroženih pasmina uobičajen i koristi se u većini država Europske unije.

– Zahvaljujući velikom angažiranju predsjednika Udruženja Antona Dolinšeka i susretljivosti nekolicine profesora sa Veterinarskog fakulteta iz Ljubljane uspjeli smo trajno sačuvati gene za linije pastuha: Miško, Barut i Durmitor, a u planu je da se na taj način sačuva sjeme i od pastuha linije Đulbeg – kazao je Žiga.

Tako je Udruženje, kako je naglasio, pored velike pažnje koju posvećuje fizičkom očuvanju pasmine kroz stalno povećanje broja grla i muške i ženske populacije, napravilo veliki korak u cilju trajne zaštite dijela ovoga izuzetno vrijednog genetskog materijala.

– Ovo bi trebalo da je briga državnih i entitetskih službi ili fakulteta u BiH koji nažalost, vrlo malo ili nimalo vode računa o izvornim pasmina. Sva je sreća da postoji Udruženje i ljudi u njemu koji ne štede ni sredstva ni vrijeme ni vlastiti rad na očuvanju bosanskog brdskog konja – naglasio je Žiga.

Prilikom formiranja Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja, u martu 2010. godine, utvrđeni su osnovni ciljevi među kojima je najvažniji bio očuvanje pasmine i zaštita njenog genetskog materijala.

U dosadašnjem radu Udruženje je ostvarilo niz značajnih rezultata među kojima su: povećanje brojnosti pasmine, povečanje broja ergela i broja malih uzgajivača, utvrđivanje standarda pasmine, registracija Udruženja kao verifikovane uzgojne organizacije i povećanje broja država u kojima se selekcijski uzgaja pasmina.

Previous Oduševili javnost: Bosanski restoran u SAD-u nudi besplatan ručak siromašnim građanima
Next Veliko priznanje za proslavljenu bosansku košarkašicu: Razija Mujanović u FIBA-inoj Kući slavnih

You might also like

ŽIVOT

Kako žive prvi povratnici u okolici Srebrenice: Jedan broj ljudi je zaposlen u Srebrenici drugi se bave poljoprivredom i privatnim biznisom

Prvi povratnici u opštini Srebrenica vratili su se u Sućesku  početkom proljeća 2000. godine. Naselje Žutica je u ravnici, pored rijeke Jadar. U brdu iznad je selo Podgaj sa više

NASLIJEĐE

Privodi se kraju rekonstrukcija najveće mostarske džamije

  U toku su završni radovi na rekonstrukciji najveće mostarske, a nekada i najveće hercegovačke, Sinan-pašine ili Atik džamije u mostarskom naselju Mejdan. Nakon 69 godina od rušenja, ove godine su vjernici

TURIZAM

U junu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine turisti iz 136 zemalja svijeta

  I ove godine veliki broj turista bira Sarajevo kao mjesto ljetnog odmora i uživanja, a tokom juna glavni grad Bosne i Hercegovine su posjetili turisti iz čak 136 država