U Ljubljani trajno čuvanje gena bosanskog brdskog konja

U Ljubljani trajno čuvanje gena bosanskog brdskog konja

Shares

Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja od aprila do sredine jula ove godine izvršilo je još jedan posao od izuzetne važnosti za očuvanje genetskog potencijala pasmine.

Piše: Jasna Avdibegović

– Stručnjaci Veterinarskog fakulteta iz Ljubljane, s kojim Udruženje ima dugugodišnju uspješnu saradnju, izvršili su uzimanje i dugoročno konzerviranje sjemena (smrzavanje i pohranjivanje u tekućem dušiku) od tri linije pastuha i pohranili ga u banci gena na odjelu porodiljstva koje djeluje pri tom fakultetu za namjenu očuvanja pasmine “In Vitro” – kazao je Feni član Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja Enver Žiga.

Pojasnio je da je taj način trajnog očuvanja gena izvornih ugroženih pasmina uobičajen i koristi se u većini država Europske unije.

– Zahvaljujući velikom angažiranju predsjednika Udruženja Antona Dolinšeka i susretljivosti nekolicine profesora sa Veterinarskog fakulteta iz Ljubljane uspjeli smo trajno sačuvati gene za linije pastuha: Miško, Barut i Durmitor, a u planu je da se na taj način sačuva sjeme i od pastuha linije Đulbeg – kazao je Žiga.

Tako je Udruženje, kako je naglasio, pored velike pažnje koju posvećuje fizičkom očuvanju pasmine kroz stalno povećanje broja grla i muške i ženske populacije, napravilo veliki korak u cilju trajne zaštite dijela ovoga izuzetno vrijednog genetskog materijala.

– Ovo bi trebalo da je briga državnih i entitetskih službi ili fakulteta u BiH koji nažalost, vrlo malo ili nimalo vode računa o izvornim pasmina. Sva je sreća da postoji Udruženje i ljudi u njemu koji ne štede ni sredstva ni vrijeme ni vlastiti rad na očuvanju bosanskog brdskog konja – naglasio je Žiga.

Prilikom formiranja Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja, u martu 2010. godine, utvrđeni su osnovni ciljevi među kojima je najvažniji bio očuvanje pasmine i zaštita njenog genetskog materijala.

U dosadašnjem radu Udruženje je ostvarilo niz značajnih rezultata među kojima su: povećanje brojnosti pasmine, povečanje broja ergela i broja malih uzgajivača, utvrđivanje standarda pasmine, registracija Udruženja kao verifikovane uzgojne organizacije i povećanje broja država u kojima se selekcijski uzgaja pasmina.

Shares
Previous Oduševili javnost: Bosanski restoran u SAD-u nudi besplatan ručak siromašnim građanima
Next Veliko priznanje za proslavljenu bosansku košarkašicu: Razija Mujanović u FIBA-inoj Kući slavnih

You might also like

NASLIJEĐE

Piva – Potraga za stećcima (Video)

Shares Facebook Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici pod zaštitom UNESCO-a jedinstven su dio kulturne baštine područja Bosne i Hercegovine, zapadne Crne Gore, zapadne Srbije i središnje i južne Hrvatske –

BH RAZGLEDNICA

Kako žive prvi povratnici u okolici Srebrenice: Jedan broj ljudi je zaposlen u Srebrenici drugi se bave poljoprivredom i privatnim biznisom

Shares Facebook Prvi povratnici u opštini Srebrenica vratili su se u Sućesku  početkom proljeća 2000. godine. Naselje Žutica je u ravnici, pored rijeke Jadar. U brdu iznad je selo Podgaj

BH RAZGLEDNICA

Ljepotica Sana jedna od najljepših u Bosni i Hercegovini

Shares Facebook Rijeka Sana je bistra i hladna planinska rijeka. Dobila je ime od starih Latina zbog svoje čistoće i ljekovitosti: “sanus” što znači zdravlje. Sana je rijeka u Bosanskoj