Davutoglu u Sarajevu predstavio svoju knjigu ‘Civilizacije i gradovi’

Davutoglu u Sarajevu predstavio svoju knjigu ‘Civilizacije i gradovi’

 

Donedavni premijer Republike Turske Ahmet Davutoglu danas je u Sarajevu predstavio svoju knjigu “Civilizacije i gradovi”.

U kratkoj izjavi za medije istakao je kako u današnjem vremenu Sarajevo može poslužiti kao primjer multikulturne koegzistencije i ljudske baštine.

– U knjizi je nekoliko referenci na Sarajevo kao model kosmopolitizma i posebna mi je čast i zadovoljstvo zbog bh. izdanja moje knjige. Glavna poruka je da u ovo kritično vrijeme u historiji, kada su ksenofobne, islamofobne, rasističke i radikalne tendencije u porastu, Sarajevo i Bosna i Hercegovina mogu biti pouka iz multikulturalizma za Evropu – izjavio je Davutoglu.

Naveo je da u svakom društvu postoje teškoće, što je BiH iskusila, te da svi politički lideri imaju odgovornost da multikulturalizam uspije u središtu Evrope i da bude model za druge.

Promotor Mufid Memija je kazao da knjiga “Civilizacije i gradovi” turskog državnika i univerzitetskog profesora Ahmeda Davutougla predstavlja jedno duboko i sveobuhvatno djelo koje nivelira civilizacijske krugove od Sjeverne Afrike, Južne Azije, Dalekog Istoka, Evrope, a bavi se također sjevernoameričkom civilizacijom.

– Ovo je jedno veoma podsticajno djelo i smatram da će zauzeti mjesto u kulturnoj historiji ove digitalne epohe. Knjiga pokazuje da se zapravo civilizacija rađala uporedo u svim djelovima gdje je čovjek živio i svaka civilizacija ima svoje vrijednosti. Poruka knjige je “jedan smo rod”, dakle čovječanstvo je napravilo civilizaciju i gradove i čovječanstvo to baštini. Jedan drevni egipatski pisac je zapisao da je osnovna zadaća utemeljitelja gradova bila da svoje bogove smjeste u sigurno utočište – naveo je Memija.

Knjiga “Civilizacije i gradovi”, kako je kazao promotor Bogić Bogićević, veoma je zanimljiva za sadašnje i buduće generacije.

– Govori  o gradovima i civilizacijama, govori o gradovima koja su čedo osvajača kao što su Sarajevo, Mostar, Prizren, Skoplje,  pa preko susreta civilizacija od Indije do Kuala Lumpura. Govori i o Kuala Lumpuru gdje je Davutoglu predavao kao gradu  gdje se susreću islamska, kineska i indijska civilizacija. Govori o Sarajevu kada je on prvi put boravio ovdje i kao da slušao njegove riječi koje kažu ‘Ja nisam grad samo tuge, ja sam grad ponosa, tolerancije i uvažavanja i mira’. Zanimljiva je i jedna njegova misao ‘kada bi se svi gradovi koje su ljudi izgradili srušili, oni bi se ponovo obnovili zahvaljujući duhu Sarajeva’ – izjavio je Bogićević.

Kaže da je njegovu pažnju najviše privukao dio o gradovima susretima civilizacija, a to su Jerusalem, Kairo i Istanbul.

– Ja bih volio da je tamo i Sarajevo, ali očigledno da Isa-beg Ishaković nije živio prije 2.000 godina. Poruka knjige je da ljudi obogate sebe, ali i svoje okruženje putujući svijetom da znaju gdje se nalaze i kako su zapravo gradovi i civilizacije nastajali i nestajali – dodao je Bogićević.

Promotor Fikret Karčić je kazao da se Davutoglu bavi s tri velike teme i da je za sve njih karakteristična riječ dubina.

-Prvo je filozofska dubina, drugo je strategijska i treće historijska dubina. Autor govori o organskoj vezi koja postoji između civilizacija i gradova – kazao je Karčić.

Sudbina gradova, kako je navedeno u predgovoru, identična je sa sudbinom civilizacije kojoj pripadaju unutar povijesnog toka. Osnovni pojam ove knjige, koja analizira odnos civilizacija i gradova, jeste pojam stožernih gradova. Ovi gradovi, koji čine indikatore uspona i pada civilizacija, osiguravaju da se civilizacijski parametri reflektiraju na vrijeme i prostor unutar povijesne zbilje, tako što su nekad prisutni u arhitektonskoj formi ili u muzičkom ritmu, nekad u kontinuitetu intelektualne tradicije ili na plodonosnom tržištu koje se nalazi na trgovačkim putevima, a nekada u centru političkog sistema.

-Dijelove ove knjige, koji se odnose na balkanske i bosanske gradove, napisao je glas iz srce. Taj glas će do posljednjeg daha s ljubavlju spominjati Bosnu i bosanske gradove – zapisao je Ahmet Davatoglu.

Previous Dijaspora ulaže u turizam i ostanak u Srebrenici
Next FBiH: Skoro 4.000 zaposlenih putem programa "Prvo zapošljavanje i samozapošljavanje"

You might also like

INTERVJU

Preporodov intervju s Mešom Selimovićem: Moja filozofija je iz mog muslimanskog korijena

Obilježavajući stogodišnjicu rođenja velikog bošnjačkog pisca Mehmeda Meše Selimovića (Tuzla, 26. april 1910. – Beograd, 11. jula 1982.), Preporod je donio ovaj intervju koji je naš list objavio u svojoj drugoj

KNJIŽEVNOST

Tri decenije od smrti bosanskog pisca: Krajem godine moguć reprint prvih izdanja Alije Nametka

Ponovno štampanje prvih izdanja djela bosanskohercegovačkog pripovjedača Alije Nametka koji je preminuo na današnji dan, 8. novembra 1987. godine, moguć je krajem godine. Alija Nametak se bavio skupljanjem i objavljivanjem

HISTORIJA

Dobri Bošnjanin – Mehmed-paša Sokolović

Iz knjige Historija Bošnjaka, prof. dr. Mustafe Imamovića: – Neophodno je dati još nekoliko napomena o devširmi, kao o navodnom najizrazitijem vidu “nasilne islamizacije.” Na prvom mjestu, nema osnove da