Mitropolit dabrobosanski Hrizostom pred najveći hrišćanski praznik: Bog traži dobru volju među ljudima

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom pred najveći hrišćanski praznik: Bog traži dobru volju među ljudima

 

U prisustvu velikog broja pravoslavnih vjernika u Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu osvešten je i naložen badnjak pred najveći hrišćanski praznik Božić. Tim činom obilježen je početak proslave Badnje večeri.

Službu bdijenja u crkvi predvodio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom nakon čega je uslijedilo tradicionalno paljenje badnjaka, u čemu su pomogli brojni vjernici koji na ovaj način spremno dočekuju sutrašnji Božić.

Mitropolit je tokom obreda poslao poruke mira i poželio sretno Badnje veče i Božić.

Dodao je kako božanska ljubav nema granice ni ograničenja.

“Rođenje Hristovo, Božić molim da dočekamo u radosti i veselju u svih, da prije svega slavimo Boga na nebesima, ali i imamo mir među ljudima i dobru volju. To je ono što Gospod traži od nas. Da mir imamo i da mir stvaramo, jer oni koji mir stvaraju nazvaće se sinovima Božijim”, kazao je mitropolit Hrizostom koji je ukazao na važnost dobre volje među ljudima različtih vjera i kultura.

Kazao je kako Bog traži dobru volju među ljudima nezavisno kojoj vjeri i kulturi pripadaju.

Badnjak je obično mlado hrastovo ili cerovo drvo koje ima poseban smisao, a predstavlja simbol drveta koje su, po predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da nalože vatru i ugriju pećinu u kojoj se Hristos rodio.

Paljenje badnjaka predstavlja i simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi s vjerom u novorođenog Hrista.

Paljenju badnjaka prisustvovala je i Tanja iz Srbije, koja živi u Sarajevu. Ona je za AA kazala kako s obzirom da njena porodica živi u Srbiji, ona s dečkom dođe i zapali svijeću u crkvi.

Njena božićna poruka su mir i ljubav, odnosno slaganje porodice. Dodaje kako slavi sve vjerske praznike i ono što je bitno jesu ljubav i tolerancija.

”Ja zaista živim na taj način i tako razmišljam”, dodala je Tanja.

Izvor: Agencije

Previous BDP Bosne i Hercegovine u trećem kvartalu 2018. godine porastao 3,2 posto
Next Nebojša Šerić, autor spomenika bosanskim specijalcima: Sumnjam da bilo ko u Sarajevu ne želi da vidi spomenik momcima koji su toliko mnogo učinili za grad

You might also like

HISTORIJA

Kako se dočekivao bajram u Bosni, birvaktile

Antun Hangi u knjizi Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini (1907.) o bajramu: -Poslije akšama zadnjega dana ramazana, ne idu više muškarci na sijela niti u kahve, nego

DUHOVNOST

Sedmogodišnji mujezin u Srebrenici raduje se Bajramu

Sedmogodišnji Asim Đozić učenik je prvog razreda i redovan polaznik mektebske nastave u Srebrenici. Prije pandemije koronavirusa i vanrednog stanja svaku noć je dolazio na akšam i jaciju u Čaršijsku

ŽIVOT

Sejdalija Bećirović: Životna priča devedesetogodišnjeg bosanskog djeda

“Odbiješ pet ili šest godina od 90 i eto koliko sam ramazana postio. Počeo sam s pet ili šest godina postiti i nikad nisam prekidao pa da mi, kobajagi, prešivaju