Oni koji su izvršili agresiju na BiH nisu odustali od svojih ciljeva i nastoje da ih ostvare političkim sredstvima

Strateški cilj agresora bio je teritorijalna podjela Bosne i Hercegovine i nestanak muslimana Bošnjaka kao njenog relativnog političkog subjekta, kazao je akademik Omer Ibrahimagić, koji je bio jedan od učesnika Akademske besjede “Gdje je BiH danas”, a povodom 24. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Ti strateški ciljevi, kako je dodao, nisu se mogli ostvariti drugačije nego poništavanjem državnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine i genocidom nad Bošnjacima. Naglašava da su ciljevi ostali isti, ali sada se nastoje ostvariti političkim sredstvima.

– Ti koji su izvršili agresiju na Bosnu i Hercegovinu nisu odustali od svojih ciljeva i nastoje da ih ostvare političkim sredstvima, suprotno onome što su potpisali u Dejtonu. Tu prije svega mislim na Srbiju i Hrvatsku – rekao je Ibrahimagić i dodao da je zbog opstrukcija, realizirano samo trećina “Dejtona”.

Akademik Suad Kurtćehajić smatra da je Dejtonskim sporazumom nastavljen državnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine ali je učinjen ustavni diskontinuitet.

Rješenja koja su sadržana u Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma, koji je bio novi Ustav BiH, po riječima Kurtćehajića, dovela su do ustavne involucije, pored ostalog i zato jer je Dejtonski ustav na prvom mjestu stavio narode pa onda građane, što je bilo nazadovanje u odnosu na rješenja sadržana u Ustavu Republike BiH od 1974. godine.

Bosna i Hercegovina će tapkati u mjestu, smatra Kurtćehajić, bez pune primjene odredbe o dodatnim nadležnostima koje Visokom predstavniku omogućujuju da BiH integriše davanjem brojnih nadležnosti za koje on procijeni da su potrebne da se očuva suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

– Da bi se to desilo, Visokom predstavniku je potrebna snažna podrška međunarodne zajednice. U suprotnom, BiH će tapkati u mjestu i teško će moći odgovoriti zahtjevima koje ispred nje postavljaju NATO i EU za prijem u njihovo članstvo – zaključio je Kurtćehajić.