Silajdžić: Našem članstvu u NATO-u treba dati najviši mogući prioritet

Haris Silajdžić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, doktor međunarodnog prava bio je gost Vijesti u 7 Hayat TV-a.

Šta to piše u dokumentu kojeg je objavio predsjednički kandidat Joe Biden a da je bitno za BiH?

Iz tog dokumenta je jasno da će se SAD pod vodstvom Bidena angažirati  na ovom području zato što je to strateški važno za SAD pa i g-dinu Bidenu koji je sada predsjednički kandidat. Za nas je važno da ističe će zajedno raditi sa EU i sa NATO-om. To je novo u odnosu na dosadašnju politiku SAD kada ta saradnja nije bila najbolja. U tom dokumentu ističe da Bosna i Hercegovina da mora ostati cjelovita sa punim suverenitetom i multietnička, građanska država.

Ko je učestvovao u pripremi ovog dokumenta i ima li tu Vaše inicijative?

Direktno nema ali evo ponosan sam da ljudi koji su radili sa mnom  stoje iza tog dokumenta. Mlada generacija je stasala, to treba da znaju oni kojima je Bosna i Hercegovina u srcu i oni koji uporno rade protiv Bosne i Hercegovine.

Postoji generacija koja se može nositi sa antibosanskohercegovačkom propagandom posebno u Washingtonu. Iza ovoga stoji jaka, dobra grupa u Bosni i Hercegovini koja se okuplja oko Adnana Kape, čovjeka koji je bio borac, bio u SAD, vratio se ovdje i bio je moj savjetnik u Predsjedništvu BiH. Atibosanskohercegovačka propaganda je dobro plaćena u Washingtonu.

Vi ste imali ranije bliske kontakte sa Bidenom kao i brojnim svjetskim zvaničnicima i političarima. Šta oni kažu o ovakvom specifičnom uređenju Bosne i Hercegovine?

Biden je govorio otvorenije nego ja, bio je senator tada. On je otišao u Beograd i rekao Miloševiću da je ratni zločinac i da će odgovarati. Ovo je nazvao planiranim genocidom kada su govorili o zločinima na jednoj i drugoj strani. Uvijeno se govori onda  kada misle da nema interesa da se umiješaju i na taj način izbjegavaju odgovornost. Tada se moglo čuti na svim stranama radi se o građanskom ratu. Sada imamo presude i znamo da nije bio građanski rat. To je govorio Biden.

Koliko je značajno prisustvo SAD u BiH ina ovom području?

Koliko je zanačajno vidi se iz vakuuma kada se američka politika povukla tj. njen fokus sa ovih prostora. Jedna velika praznina. Tokom agresije u SAD smo imali prijatelja. Volio bih da obrate pažnju i siguran sam da će doći do punog angažmana. Da obrate važnost o drugom dijelu Daytona a to je ljudska prava koji poništava prvi dio Daytona.

Recimo primjer, trebalo bi provesti presude Suda iz Strazbura, Sejdić Finci. Zašto to nije učinjeno? Nije moguće implementirati genocid koji se dešava sada  i provoditi ljudska prava i drugi dio Daytona istovremena. Zato se ova presuda ne implelmentira. Međunarodna zajednica nije imala na tome fokus. Zašto se genocid implementira sada? Sada je mir i da ostane mirno. Ostaje status quo. Ono ne pomaže budućnosti Bosne i Hercegovine, ono pomaže konsolidaciji genocida koji se desio u cijeloj BiH.

Hoće li doći do promjene kod onih koji negiraju genocid?

Sumnjam. Ja sam se nadao da će biti bolje, da će ljudi posebno u Beogradu prestati njegovati koncept Velike Srbije.  Ljudi u Srbiji su žrtve toga. Onog trenutka kada postanemo članica NATO-a tog trenutka će protagonisti Velike Srbije da mogu nešto učiniti u Bosni i Hercegovini i onda će slijediti unutrašnje razračunavanje.   

Šta poduzimaju probosanske snage i OHR?

Moglo se više ali vrlo teško. Mora se čuvati mir. Ali to dobro dolazi to status qou onima koji konsoliduju, da nas naviknu na ovakvu situaiciju. To je Gebelskovski metod ne može biti nikako drugačije i ovako. Ako nema rekacije iz EU na takva ponašanja onda njih to ohrabruje. Ukoliko dođe to promjene u SAD biće bolje.

Nagrada “Muradif Ćato” dodijeljena Harisu Silajdžiću i Latinki Perović

U Sarajevu je danas upriličena svečana dodjela nagrade “Merhametove” fondacije “Muradif Ćato” za 2020. godinu, a ovogodišnji laureati su dr. Haris Silajdžić, jedan od najuglednijih bosanskohercegovačkih intelektualaca i političara, te Latinka Perović, historičarka i političarka iz Beograda, javlja AA.

Ova dobrotvorna organizacija dodjeljuje nagradu istaknutim ličnostima koje su doprinijele opstojnosti, razvoju, društvenom unapređenju Bosne i Hercegovine i radu “Merhameta”.

Nagrade je laureatima uručio predsjednik “Merhameta” Kenan Vrbanjac koji je u svome obraćanju čestitao ovogodišnjim dobitnicima nagrade.

“Latinka Perović je slobodnomisleća intelektualka, ugledna historičarka i beskompromisni borac za istinu. U svojim tekstovima naglašava da Srbija ima potrebu za političarom koji će javno preuzeti odgovornost za zločine počinjene u ratovima nastalim raspadom bivše Jugoslavije, kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim državama i spriječilo ponavljanje slične tragedije. Žestoko se usprotivila agresiji na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Latinka Perović je dokazani prijatelj naše zemlje”, kazao je Vrbanjac.

Za Harisa Silajdžića je rekao da je sigurno jedan od najznačajnijih bh. intelektualaca i političara koji je obavljao najznačajnije funkcije u Bosni i Hercegovini.

“U najtežim vremenima, svojim političkim djelovanjem bio je na braniku Bosne i Hercegovine i neposredno učestvovao u kreiranju njene budućnosti te zauvijek zauzeo jedno od ključnih mjesta u novijoj historiji BiH”, kazao je Vrbanjac.

Perović je u obraćanju putem video poruke istakla da je posebno sretna zbog nagrade zato što dolazi iz Bosne i Hercegovine od humanitarne organizacije koja ima vrlo važnu misiju koja traje decenijama.

“Mislim da je nju održala njena ideja, njena misija da pomaže ljudima, slabima, ugroženima bolešću, glađu, ratom, raznim vrstama nasilja i to bez obzira na njihove etničke odrednice, na vjerske odrednice. Sigurna sam da je sa takvim organizacijama koje imaju takvu plemenitu misiju, svet bolji i humaniji, ono što mu danas u trci za profitom, za brzim, lagodnim, površnim životom nedostaje. Vrlo sam zadovoljna što sam u krugu nagrađenih. Činila sam u životu ono što sam mogla, trudila sam se da služim opštem dobru u svojoj zemlji i svuda gdje god sam to mogla. Veliko mi je zadovoljstvo što ove godine delim Merhametovo priznanje sa poznatim bošnjačkim intelektualcem i političarom Harisom Silajdžićem”, rekla je Perović.

Silajdžić je u obraćanju prisutnima istakao da mu predstavlja velika čast da ovu nagradu primi zajedno sa Latinkom Perović.

“Ona je simbol hrabrosti iz Srbije kakva će biti jednog dana, nadam se. Kada će Srbija to biti? Onog trenutka kad izvor svakog zla na ovim prostorima i protagonisti Načertanije shvate da više nema nikakve nade da mogu ostvariti bila šta u Bosni i Hercegovini, i na Balkanu, ali uglavnom u Bosni i Hercegovini. Tada će doći do katarze, ne prije toga. Po mom mišljenju, taj momenat će doći kada BiH postane članica NATO-a. Zato smatram da našem članstvu u NATO-u treba dati najviši mogući prioritet. Tada će ljudi koji do dan danas rade na tome, uključujući i kulturnu strategiju koja suspenduje suverenitet okolnih država”, kazao je Silajdžić.

Muradif Ćato, veliki dobrotvor i vakif po kome je nagrada dobila ime, istakao je da mu je veoma drago da su ove godine nagradu dobili Haris Silajdžić i Latinka Perović za koje je kazao da su kao brat i sestra.

“On se borio za čast i poštenje, za odbranu časti bošnjačkog naroda, a Latinka Perović je svojim radom spašavala čast srpskog naroda. Mislim da kada se bude pisala poštena historija Bosne i Hercegovine od jučer, danas i sutra ime Harisa Silajdžića ne može biti zaobiđeno, a kada se bude pisala historija srpskog naroda neće se moći zaobići ime Latinke Perović”, rekao je Ćato.

Prvu nagradu ove fondacije dobio je prvi predsjednik države BiH Alija Izetbegović, a do danas priznanje je dodijeljeno književnicima, umjetnicima, sportistima i drugim istaknutim ličnostima.