Kozarac: Obilježena 30. godišnjica agresorskog napada

Kozarac: Obilježena 30. godišnjica agresorskog napada

Kozarčani su se jučer nizom sadržaja prisjetili 24. maja 1992. godine i stradanja bošnjačkog naroda.

Obilježavanje je počelo okruglim stolom o temi „30 godina od početka agresije na Kozarac i Republiku Bosnu i Hercegovinu“.

U toku napada na Kozarac formirani su i logori Omarska, Keraterm i Trnopolje, kazao je na okruglom stolu Jasmin Medić, historičar i saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.

– Omarska je po broju ubijenih najkritičniji logor na području bivše Jugoslavije, Keraterm odmah nakon toga, a logor Trnopolje sa najvećim brojem zatočenika. Najveći broj ubijen je u toku napada na Kozarac, u dva dana oko 800 civila, a ostali Kozarčani su ubijeni u logorima ili su izvedeni iz logora i ubijeni na drugim lokacijama kao što je Hrastova glavica kod Sanskog Most – naglasio je Medić.

Posmrtni ostaci Kozarčana i Prijedorčana pronađeni su na 501 lokaciji u deset općina u tri države u primarnim, sekundarnim i tercijarnim grobnicama, naveo je Mujo Begić, šef područnog ureda Instituta za nestale osobe u BiH i profesor na Univerzitetu u Bihaću.

Obilježavanje je nastavljeno tradicionalnim mimohodom. 

– Vjernici su se okupili u džamiji Mutnik na podne-namazu, a zatim simbolično, onako kako su i 1992. godine u kolonama otjerani prema logorima, mjestima stradanja, prošli kroz kozaračku čaršiju sve do Šehidskog mezarja u Kamičanima, u kome je do sada ukopano preko 1.000 šehida. Na mezarju je proučen Jasin, a potom i dova šehidima – kazao je Mahić.

U okviru obilježavanja, prisutnim Kozarčanima obratio se izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Enes Ljevaković.

– Naša obilježavanja ovih naših stratišta nisu sami sebi svrha. Naprotiv, ona nas podsjećaju i obavezuju da pamtimo, ustrajni i odlučni budemo, da ovu zemlju čuvamo. To nam je izuzetno bitno u ovim turbulentnim vremenima u kojima živimo. Zbog toga ustrajmo i ove šehitluke svojim prisustvom u ovoj prelijepoj bosanskoj dolini čuvajmo – poručio je danas dr. Enes Ljevaković.

Prisutnima se obratio i muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić.

– Bez obzira na količinu nanesene boli i počinjenih zločina mi danas svjedočimo da ovdje želimo da budemo i zauvijek ostanemo. Zbog toga je za nas Kozarac ujedno i simbol žrtve, ali i odlučnosti i ustrajnosti u očuvanju naše vjere i domovine – naglasio je muftija Kudić.

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je kozarac-obiljezena-30-godisnjica-agresorskog-napada34052.jpg

Na ovakav način u Kozarcu se od 2000. godine obilježava početak agresorskog napada, koji je 1992. godine samo u Kozarcu odnio 1232 bošnjačka, muslimanska života.

– Ovoliko je žena, djece, muškaraca, u rasponu od dva mjeseca do 104 godine ubijeno u Kozarcu 1992. godine. S ciljem da se spomenuto nikada ne zaboravi, i naravno nikome ne ponovi, Kozarčani ponosno obilježavaju ovaj dan i zavjetuju se da će u budućnosti čuvati sjećanje na ono što se dešavalo u prošlosti, ali isto tako  ponosno, časno i stasito živjeti na ovim područjima dok god Uzvišeni Gospodar drugačije ne odluči – kazao je zaPreporod.info hafiz Amir-ef. Mahić.

Previous Prije 27 godina ubijena je mladost Tuzle: Vrijeme prolazi, a krivac je i dalje na slobodi
Next Stoltenberg: Intenziviranjem pomoći Bosni i Hercegovini možemo spriječiti eventualnu buduću agresiju

You might also like

NAŠI DANI

Azra Zornić prijavila Tužilaštvu BiH Dragana Čovića u vezi neprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava

(Patria) – Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 održala je vanrednu press konferenciju na kojoj su potvrdili da je njihova članica Azra Zornić koja je i apelantica pred Evropskim sudom za

NAŠI DANI

Schmidt ograničavanjem broja mandata namjerava izbaciti Komšića i Izetbegovića iz utrke za Predsjedništvo BiH

Kada smo bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka krajem jula upitali da li je tačno da u OHR-u razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao nam je da će taj posao

NAŠI DANI

Dok pjeva Ibrahimoviću, Topčagić zgrožena time što su ‘svi koji su baš ratovali protiv Srbije podigli velike kuće’

U godinama potkraj SFR Jugoslavije u javnosti je bila popularna pjesma ‘Jutro je’. Pjesmu je pjevala, valjda još uvijek pjeva, ako nigdje onda na Zlatanovom rođendanu, pjevačica imenom Nada (ili