Bećirović: Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine

Bećirović: Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine

Obraćanje člana Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića na V međunarodnoj konferenciji na temu „30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi“.

Poštovane Majke Srebrenice,

poštovani gosti,

dame i gospodo,

dragi prijatelji!

Zadovoljstvo mi je da vas kao član Predsjedništva BiH i pokrovitelj konferencije pozdravim na otvaranju V. međunarodne konferencije „30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju – nasljeđe i izazovi“. Posebno poštovanje iskazujem hrabrim i dostojanstvenim ženama iz Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“, te drugim udruženjima žrtava i svjedoka genocida.

Današnja konferencija ima veliki značaj jer ukazuje na značaj i rezultate rada Haškog tribunala, ali i podiže svijest u nacionalnim i međunarodnim okvirima o važnosti suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) je 25. maja 1993. osnovalo Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) s ciljem zaustavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo odluku da se osnuje međunarodni sud sa isključivim zadatkom da krivično goni osobe odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, do datuma koji odredi Vijeće sigurnosti nakon ponovne uspostave mira, te je usvojenom Rezolucijom naložio i da se usvoji Statut Međunarodnog suda.

Vijeće sigurnosti UN-a je usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na području bivše Jugoslavije, a prevashodno na području Republike Bosne i Hercegovine, predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom je Vijeće sigurnosti UN-a iskazalo odlučnu namjeru da zaustavi takve zločine i da preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde. Naime, Vijeće sigurnosti UN-a je bilo uvjereno da bi kao ad hoc mjera, osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, doprinijelo uspostavljanju i održavanju mira.

Osnivanjem Haškog tribunala zauzet je jasan stav – procesuiranje lica odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog je značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob.

Svjedoci smo da se međunarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje događaju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da će se pozvati na odgovornost za počinjena krivična djela, te da će se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne činjenice o pravnoj prirodi datih sukoba.

Osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica je potaknula razvoj međunarodnog krivičnog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivičnopravnim postupcima.

Osnivanje MKTJ imalo je pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj.

Tribunal je bio prvi međunarodni krivični sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zločince nakon Drugog svjetskog rata.

Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka.

Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost.

Iz presuda MKTJ, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike.

Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu.

Civilizacijska tekovina MKTJ je da su pred lice pravde izvedeni neki od najviših dužnosnika odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine. Izvođenje pred Haški tribunal predsjednika, generala, upravnika logora i drugih odgovornih lica nadmašilo je i početna očekivanja s početka rada ovog međunarodnog ad hoc suda.

Odlukama koje se tiču genocida počinjenog nad Bošnjacima, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, MKTJ je pokazao da visoki položaj nekog pojedinca ne može biti zaštita od krivičnog gonjenja.

Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine.

Pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, je dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske.

Nažalost, uprkos presudama MKTJ i Međunarodnog suda pravde, još uvijek svjedočimo anticivilizacijskom djelovanju nekih političara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince.

Opasnost od političara koji slijede ideologiju i politiku zločinaca ne smijemo potcijeniti. Ni mi u Bosni i Hercegovini, ni međunarodna zajednica.

Nakon trideset godina rada Tribunala (i Mehanizma) pred nama su novi zadaci: kazivanje istine i njegovanje kulture sjećanja.

Da bi se taj zadatak mogao obaviti potrebno je krenuti od objektivnih činjenica utvrđenih u postupcima pred Tribunalom. Ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veličanje zločinačkih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu.

Povodom 30-te godišnjice od osnivanja Haškog tribunala podsjećam da sam zatražio da UN donese pravedno rješenje i da kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Naime, kao član Predsjedništva BiH početkom ove godine zatražio sam od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Milioni štampanih stranica, tonskih zapisa, videosnimaka, fotografija, političkih dogovora i tajnih podataka, koji jasno potvrđuju šta se dešavalo tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, trebaju biti pohranjeni u Sarajevu. To je jedino pravedno rješenje.

Uvažavajući presude najviših sudova UN-a, smatram da je važno konstatirati sljedeće:

– Presude Haškog tribunala su od kapitalnog značaja za cjelokupno međunarodno pravo i poredak. Između ostalog, presudama najviših sudova UN-a utvrđeno je da su počinjeni genocid nad Bošnjacima i udruženi zločinački poduhvati protiv države Bosne i Hercegovine.

– Najviši sudovi UN-a su trajno osudili velikodržavne ideologije i politike koje su pokušale podijeliti i razoriti Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu, nedjeljivu i međunarodnu priznatu državu.

– Međunarodna zajednica i država Bosna i Hercegovina imaju pravnu, političku, moralnu i historijsku obavezu prema žrtvama i budućim naraštajima da traže reviziju krivičnog zakonodavstva u zemljama regiona radi adekvatnog procesuiranja i kažnjavanja svih onih koji negiraju sudske presude i glorificiraju presuđene ratne zločince.

– Međunarodna zajednica ne treba dozvoliti da se pravosnažne presude sudova Ujedinjenih nacija samo arhiviraju i potom zaborave.

– Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti da međunarodna zajednica, u interesu cijelog čovječanstva, pošalje poruku da se rezultati počinjenog genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina ne smiju trajno priznati.

– Ostvarenja pravde nema bez ozbiljnog i odgovornog pristupa rješavanju problema iz prošlosti, a ozbiljnog pristupa nema bez primjene mehanizama tranzicijske pravde.

Na kraju, današnje obraćanje želim završiti porukom:

Iza nas je 30 godina historije Haškog tribunala (Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju – MKTJ i njegov pravni nasljednik Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove – MRMKS). Na temeljima presuda ovog Tribunala moramo nastaviti zajedničko putovanje ka pravdi i istini. Mi drugog puta nemamo – poručio je Bećirović.

Previous Sutra sergija za pomoć narodu Maroka i Libije
Next Poziv Komšiću i Bećiroviću da organizuju sastanak, neophodan jedinstven odgovor probosanskih snaga

You might also like

NAŠI DANI

DF: Komšić dostavio tri Programa reformi i izborio dvije NATO vježbe na Manjači, vlast lažova i neznalice Konakovića nula

-Cjelokupna domaća javnost imala je još jednu priliku da se uvjeri da je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, ništa drugo do patološki lažov, koji u nedostatku bilo

NAŠI DANI

Ponovo dobre vijesti iz Češke: Tuka pobijedio na mitingu u Ostravi – njegov najbolji rezultat ove sezone (VIDEO)

Najbolji bosanskohercegovački srednjoprugaš Amel Tuka pobijedio je na utrci na 800 metara na mitingu u češkoj Ostravi. Tuka je na mitingu Zlatni šiljak slavio s vremenom 1:44.95, što mu je

NAŠI DANI

Bolnica u Gazi: Palestinci zahtijevaju istragu MKS-a

Palestinske vlasti žele istragu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) o smrtonosnom udaru na bolnicu u Gazi za koji se Izraelci i Palestinci međusobno optužuju, objavila je u srijedu njihova predstavnica u