Dani Hasana Kaimije: Fajki Kadriću nagrada za najbolje književno djelo

Dani Hasana Kaimije: Fajki Kadriću nagrada za najbolje književno djelo

 U okviru Manifestacije „Dani Hasana Kaimije“ sinoć je u Zvorniku Plaketa „Hasan Kaimija“ za najbolje djelo iz oblasti književnosti dodijeljena Fajki Kadriću za roman „Šta su meni ptice – Kazivanja Ekrema Redžića“.

Plaketu mu je u okviru „Pjesničke večeri“ uručio Mustafa Muharemović, potpredsjednik Organizacionog odbora.

„Ovogodišnja jubilarna dvadeseta manifestacija programom je najsadržajnija do sada. Realizirani su kvalitetni sadržaji i najvažnije je da je publika zaista uživala u ovim događajima“, kazao je Muharemović.

Predsjednik žirija dr. Mirsad Kunić istakao je kako roman “Šta su meni ptice” predstavlja novi snažan glas na bosanskohercegovačkoj književnoj sceni koji reafirmira klasično pripovijedanje sušićevskog tipa.

„Djelom ‘Šta su meni ptice’ dobili smo najbolji roman o podrinjskom stradanju i jedan od najboljih bosanskohercegovačkih romana ratne tematike jednog od najboljih bosanskohercegovačkih pisaca danas“, kazao je dr. Kunić.

Kadrić je kazao kako Plaketu „Hasan Kaimija“ doživljava s posebnim emocijama iz više razloga.

„Dovoljno će biti spomenuti dva: nagrada Hasan Kaimija je nagrada koja u kontinuitetu traje od 2005. godine sa pauzom u toku agresije i ako pročitate spisak dobitnika, pročitali ste sami vrh bosanskohercegovačke književnosti.  Drugi razlog je moje podrinjsko porijeklo i što sam spomen šejh Kaimije kod nas budi stanovite osjećaje veze s ovim sufijskim velikanom. Nagrade koje sam dočekao su me iznenadile, bez obzira što sam ih priželjkivao, a od romana očekujem da, kako vrijeme teče, sve više dobija na popularnosti. Star je tek godinu i koji mjesec preko toga, i za to kratko vrijeme doživio tri izdanja, ali je period od jedne godine prekratak da ga šira čitalačka javnost upozna“, istakao je Kadrić.

Sinoćnji program uljepšali su pjesnici Mehmed Djedović, Hadžem Hajdarević, Rezak Husaković, Amina Bulić, Azemina Krehić, Zuvdija Hodžić, Ervin Jahić, Goran Stanković, Omer Redžić, Muhidin Šarić, Mehmed Pargan i Sead Husić, koji su prisutnu publiku počastili čitanjem svojih pjesama.

Sinoć su uručene i nagrade za najbolje literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola.

Učenici osnovnih škola pisali su o temi „Mravu na put stati, pčelu na cvijetu gaziti, vjetru prepreku činiti, ne smijem ponašati se drsko, čineć’ drugom što je meni mrsko“, što su stihovi pjesnika Fahrudina Sinanovića.

U kategoriji osnovnih škola prva tri mjesta zauzeli su Arslan Hasanbašić (učenik VII razreda OŠ „Kreka“, Tuzla), Asja Tursunović (učenica IX razreda OŠ „Kreka“ Tuzla) i Abdulah Avdibašić (učenik VIII razreda OŠ „Slavinovići“, Tuzla).

Učenici srednjih škola pisali su sastav o temi „Svim ljudima je zajedničko samo to što na svijetu ne postoje i nikad nisu postojala dva ista čovjeka“ (stihovi pjesnika Mensura Ćatića).

U kategoriji srednjih škola prva tri mjesta osvojili su Admira Handžić (Srednja medicinska škola, Tuzla), Deni Erdeljac (Katolički školski centar „Sveti Franjo“ Tuzla) i Irma Jukić (Srednja medicinska škola Tuzla).

Izvor: MINA

Previous Reisul-ulema u Goraždu: Ništa se ne može očuvati bez institucija
Next FUDBAL Bosna večeras u Lisabonu protiv Portugala

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Utjecaj Bošnjaka na razvoj osmanske umjetnosti: Minijaturisti, kaligrafi, inženjeri, zlatari, ćilimari, arhitekte…

“U godinama našeg šegrtovanja, kada je majstor Osman tek bio prešao s položaja kalfe na mjesto majstora, svi smo prema njemu osjećali veliko poštovanje, divljenje i ljubav. Bio je veliki

KULTURA I UMJETNOST

Režiser filma ‘Sarajevo safari’: Nisam vjerovao da toliko zlo i postoji, ali su se pojavili svjedoci

Slovenački režiser Miran Zupanič, čija je priča o morbidnom “lovu” na žive ljude, ispričana u filmu “Sarajevo safari”, zaprepastila javnost, pojašnjava uoči večerašnje premijere da ni sam nije mogao vjerovati

KULTURA I UMJETNOST

Krajišnik Tale Oraščanin, junak opjevan u najdužem evropskom epu

Krajina je specifična pogranična teritorija duž granice nekadašnjeg Bosanskog pašaluka čije formiranje počinje sredinom 15. vijeka i nadograđuje tokom perioda tursko-austrijskog rata i poraza Osmanlija pod Bečom. Specifičnost Krajine je