Gradačac – bosanski ponos i grad u kojem je zadovoljstvo živjeti

Gradačac – bosanski ponos i grad u kojem je zadovoljstvo živjeti

Gradačac je grad u kojem u kontinuitetu cvjetaju gotovo sve grane privrede.

Stanovnici i poslovni ljudi su to znali iskoristiti, u čemu im je pomogla i blizina graničnih prelaza sa zemljama Evropske unije, kada je u pitanju izvoz, ali istančan ukus za proizvodnju i plasman domaćih proizvoda.

S druge strane, kada se govori o postratnom periodu privatizacije pojednih kompanija, i to je proces koji je okončan uspješno.

Iako neke malo veće investicije, kada je u pitanju putna infrastruktura, zaobilaze Grad Zmaja od Bosne, Gradačac je jedan od privredno i industrijski najrazvijenjih u Bosni i Hercegovini. Dokaz tome je i podatak da su privrednici iz ovog kraja u zemlje Zapadne Evrope prošle godine izvezli proizvode vrijedne oko pola milijarde maraka.

„Što se tiče stanja proizvodnje i izvoza, u Bosni i Hercegovini smo na petom ili šestom mjestu. To znači da Gradačac ima potencijal, a potencijal su ljudi. Naši ljudi su jako vrijedni, pošteni i korektni“, kaže Šefik Moćić, predsjednik Udruženja poslodavaca Gradačac.

Teritorijalno je Gradačac smješten pod obroncima Majevice i pripada rejonu Posavskog polja. Taj položaj mu je omogućio i razvitak u poljoprivrednom sektoru i voćarstvu.

„To nije slučajnost da je Gradačac prepoznat kao voćarski kraj sa značajnim uzgojem šljive, jabuke i kruške. Međutim, ovdje treba posebno istaći vrijedne ljude koji su naučili da se bave tim biznisom i da vode te poslove“, navodi Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TK-a.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK-a Emir Begić (SDBiH) podsjetio je kako su Vlada i Ministarstvo povećali novčane podrške kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja za oko 50 posto, tako da će značajnu pomoć dobiti poljoprivredni proizvođači sa područja Gradačca.

Obućarska industrija, tekstilna konfekcija, građevinarstvo, metaloprerađivački sektor – samo su neke od grana privrede koje su i više nego uspješno zastupljene u Gradačcu.

„Bez obzira na sve probleme koje imamo u našoj državi, imamo volju i guramo to naprijed, ide to, razvija se, šire se fabrike, otvaraju se nove“, ističe Alen Bošnjaković, privrednik iz Gradačca.

Dobri domaći i uspješni izvozni rezultati u Gradačcu su izraženi i sektoru mljekarstva, s obzirom na to da su u ovom kraju smještene dvije najveće mljekarske industrije u Bosni i Hercegovini.

„Mi se zaista trudimo i borimo. Prisutni smo ne samo u našoj državi nego i u zemljama okruženja, Evropskoj uniji, Bliskom istoku“, naglašava Indira Omeragić, direktorica Mliječne industrije 99 Gradačac.

Kada je u pitanju turistički sektor, Gradačcu ima šta ponuditi.

„Pored Kule Zmaja od Bosne, imamo dva jezera – Haznu i Vidaru, imamo spomenik ‘Ljiljan’, ali i Planinarski dom“, nabraja Dženana Sinanović, stručna saradnica za opće i pravne poslove u Turističkoj zajednici Gradačac.

I onoj staroj narodnoj – da na mladima svijet ostaje – ima mjesta u Gradačcu. Mladi se odlučuju za pokretanje vlastitih biznisa.

(FTV/MiruhBosne)

Previous Svečani defile maturanata Karađoz-begove medrese
Next Bosansko Akademsko Društvo u Evropi - Potreba održanja i njegovanja šarolikog bosanskog identiteta u zemljama EU

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

IN MEMORIAM Safet Kadić (1949‒2021)

Safet Kadić, profesor bosanskog jezika i književnosti, asistent i lektor, novinar, urednik i esejista, rođen je 1949. godine, selo Gora, općina Kakanj. Prvi je stipendista Instituta za jezik u Sarajevu,

TURIZAM

Najbolja poslijeratna zimska sezona u Bosni i Hercegovini

U januaru je više od 200.000 osoba posjetilo olimpijske planine nadomak Sarajeva, Bjelašnicu i Igman, hoteli su skroz popunjeni. Nakon poprilično loših zimskih sezona na olimpijskim planinama Bjelašnici, Igmanu i

Ekonomija/Biznis

BS Telecom Solutions dobio vrijedan posao u RH

BOSANSKA kompanija BS Telecom Solutions dobila je vrijedan posao izrade softverskog rješenja za nadzor i vođenje saobraćaja na autocestama u Hrvatskoj vrijedan čak 33,84 miliona kuna (4,5 miliona eura ili