Muzej Sarajeva bilježi posjetu od oko 20.000 hiljada turista u toku ljetne sezone
U Muzeju Sarajeva ljetna sezona je prošla vrlo uspješno, tako da se broj posjetilaca izjednačio sa brojem posjetilaca prije koronavirusa – kazao je Feni v.d. direktora JU Muzej Sarajevo Igor Radovanović.
Istakao je da Muzej Sarajeva bilježi posjetu od oko 20.000 hiljada turista u toku ljetne sezone (juni-septembar).
Dodao je da najveći broj turista dolazi iz zemalja Evropske unije, Kine, Japana, Sjedinjenih Američkih Država, te sve veći broj turista iz arapskih zemalja.
“Najposjećeniji je Muzej Sarajeva 1878-1914 (Muzej atentata), iako su i ostali Depadensi bilježili veliku posjećenost – Despića kuća, Svrzina kuća-privremeno zatvorena zbog renoviranja, Muzej Jevreja i Brusa Bezistan”, kazao je Radovanović.
Prema njegovim riječima, turiste koji posjećuju Sarajevo najviše fascinira Sarajevski atentat i sve što je vezano za taj događaj.
“Turisti su veoma zadovoljni ljubaznošću osoblja Muzeja i informacijama koje dobiju”, poručio je Radovanović.
Muzej Sarajeva osnovan je 1949. godine sa zadatkom da prikuplja, proučava, čuva, publikuje i prezentira društvenu, ekonomsku i kulturnu historiju Sarajeva od najstarijih vremena do danas. Posjeduje devet tematskih zbirki, biblioteku, fototeku i pet depandansa – Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej Sarajeva 1878-1918, Muzej Jevreja BiH i Brusa bezistan.
Uprava Muzeja Sarajeva nalazi se u vili Koste Hermana, reprezentativnoj kući u ulici Josipa Štadlera iz 19. stoljeća. Građena je za Kostu Hermana, visokog činovnika austrougarske administracije, prvog direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Izvor: Agencije
You might also like
Tradicija ugošćavanja gosta: ‘On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao i muslimana’
.. Musliman ljubi gosta i vrlo mu je drago, ako ga što više znanaca i prijatelja, a osobito na velike blagdane posjećuje. On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao
Sjeničanka Sadija Totić čuva od zaborava sjeničko-pešterski ćilim
Sjeničko-pešterski ćilim poznat je nadaleko. Vijekovima se on u regiji Sandžak, na jugozapadu Srbije, izrađuje na isti način i s istim šarama i motivima. Za izradu ćilima koristi se vuna
Lingvistički atlas pokazuje bogatstvo dijalektskog pejsaža Bosne i Hercegovine
Fonetski tom Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa (BLA) autora Senahida Halilovića, Mehmeda Kardaša, Amele Ljevo-Ovčina i Emire Mešanović-Meša predstavljen je danas u Rektoratu UNSA u u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke