Na danaลกnji dan ๐๐๐๐. ๐ ๐จ๐๐ข๐ง๐ ๐๐จ๐ฌ๐ง๐ ๐ฉ๐จ๐ฌ๐ญ๐๐ฅ๐ ๐ง๐๐ณ๐๐ฏ๐ข๐ฌ๐ง๐!
๐๐. ๐๐๐ฉ๐ญ๐๐ฆ๐๐ซ๐ ๐๐๐๐. ๐ ๐จ๐๐ข๐ง๐, ๐ง๐ ๐ฌ๐ฏ๐๐จ๐ฉฤ๐๐ฆ ๐ฌ๐๐๐จ๐ซ๐ฎ, ๐ข๐ณ๐๐๐ซ๐๐ง ๐๐ฎ๐ฌ๐๐ข๐ง ๐ค๐๐ฉ๐๐ญ๐๐ง ๐ณ๐ ๐ฏ๐๐ณ๐ข๐ซ๐ ๐ข ๐ฏ๐๐ฅ๐ข๐ฃ๐ฎ-๐ฎ๐ฉ๐ซ๐๐ฏ๐ง๐ข๐ค๐ ๐ข๐ฅ๐ข ๐ ๐จ๐ฌ๐ฉ๐จ๐๐๐ซ๐ ๐๐จ๐ฌ๐ง๐ – ๐ญ๐จ๐ ๐ ๐๐๐ญ๐ฎ๐ฆ๐ ๐ฃ๐ ๐ฎ ๐ฌ๐ญ๐ฏ๐๐ซ๐ข ๐๐จ๐ฌ๐ง๐ ๐ฉ๐จ๐ฌ๐ญ๐๐ฅ๐ ๐ง๐๐ณ๐๐ฏ๐ข๐ฌ๐ง๐!
Pokret za autonomiju Bosne pojavio se u vrijeme kada su se na svim stranama Osmanlijskog Carstva pojavljivali nacionalni ustanci i pobune, prema tome i on se uklapa u takva kretanja.
Ustanak su organizirali prvaci bosanskog naroda na zasjedanju u Tuzli u drugoj polovini februara i poฤetkom marta 1831. godine. Na tome sastanku Gradaลกฤeviฤ je preliminarno, ali jednoglasno, izabran za voฤu Pokreta, jer je njemu stavljeno u zadatak da o zakljuฤcima skupa u Tuzli obavjesti bosanskog namjesnika Namik paลกu i da ga pozove da se prikljuฤi Pokretu.
Boลกnjaci su uz prijetnju sile uลกli u Travnik gdje je za 29. mart iste godine zakazan opฤi sabor ali sada u prisustvu namjesnika. Toga datuma je u stvari sultanov namjesnik razvlaลกten i bio prisiljen da radi ono ลกto mu Boลกnjaci narede. Kada je Namik paลกi uspjelo pobjeฤi, Boลกnjaci su bez oklijevanja izabrali Husein kapetana sa seaskera (vrhovnog komandanta) Bosne. Prvi dokument koji je u tom svojstvu potpisao i koji je pronaฤen datiran je 31. maja 1831. godine.
Od tada on je stalno potpisivao dokumenta kao sekretar Bosne. Nije na odmet kazati punu formulaciju njegova potpisa koji glasi โHusein, sekretar-i Bosna al-muhakkemโ ลกto znaฤi โvrhovni komandant Bosne izabran voljom narodaโ.
Nakon uspjeลกno voฤenih ratova sa sultanom ฤiju je vojsku pobijedio na Kosovu kod ล timlja 18. Juna 1831. godine, i nakon duge prepiske sa velikim vezirom prema kojem su se Boลกnjaci odnosili kao prema poraลพenom u ratu, vratili su se u Bosnu i onda u Sarajevu 12. Septembra 1831. godine na sveopฤem saboru izabrali Husein kapetana za vezira i valiju-upravnika ili gospodara Bosne. Toga datuma je u stvari Bosna postala nezavisna, mada su Boลกnjaci joลก uvijek obeฤavali da ฤe ostati u sastavu Carstva.
ล ta su htjeli Boลกnjaci: oni su htjeli da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca, da prisile sultana da promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima, da prisile sultana da natjera Srbe da poniลกte sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u smederevskom sandลพaku, da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrฤuje i da sva pitanja koja se tiฤu Bosne oni sami rjeลกavaju, a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opฤa regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Boลกnjaci od 7 do 70 godina vojnici kada to zatreba.
U svom programu oni su isticali da je najvaลพnije ostvariti puno jedinstvo u Bosni, ลกto su oni postigli, bez obzira na izdaju svega tri-ฤetiri bosanska prvaka.
O tome svjedoฤi i carski izaslanik u Bosni, koji u vapaju moli sultana da odobri ono ลกto Boลกnjaci traลพe, jer to oni zasluลพuju, a onda zakljuฤuje: โAman sultane, za ime Boga, grehota je razbiti ovo jedinstvo.โ Isti izaslanik koji je proลกao kroz sve zemlje Balkana do Bosne tvrdi sultanu da ako ne udovolji Boลกnjacima i izgubi Bosnu izgubiฤe cijelu Rumeliju.
O tome jedinstvu navest ฤu samo jedan isjeฤak iz opฤe predstavke naroda sultanu koji glasi: โSve stanovniลกtvo ลพeli i misli ono ลกto ลพeli i misli njihovo voฤstvo, koje je predstavljeno u liฤnosti Husein kapetana kao istinitog, poลกtenog i prema svoj sirotinji dobrog ฤovjeka, a osim toga sposobnog da rukovodi zemljomโ.
Nepravedno bi bilo u ovoj prigodi ne sjetiti se bar nekih najbliลพih saradnika Husein kapetana i uglednika Bosne koji su bili predvodnici u ovom Pokretu.
Ali paลกa Fidahiฤ, Muhamed beg Tuzliฤ, Mujaga Zlatar, Emin beg Dzenetiฤ, Sulejmen efendija Iลกeviฤ, Hifzi efendija ฤumiลกiฤ, Abdul Kerim efendija sarajevski mulla, hasan aga Peฤki, Murat klapet Ostroลพaฤki i dr.
(Iz izlaganja dr. Ahmeda Aliฤiฤa)
You might also like
Promocija knjige โBosna i Hercegovina โ Putopisne slike i studijeโ
SARAJEVO – Na Centralnoj sajamskoj bini BKC-a u ฤetvrtak jeย odrลพanaย promocija knjige pod nazivom โBosna i Hercegovina โ Putopisne slike i studijeโ. Promotori su bili Hamza Ridลพal i Hadลพem Hajdareviฤ. U
Saradnja bosanskih vladara i (heretiฤke) Crkve bosanske u 13. i 14. vijeku
.. Stepanovi naslovi oko 1322. g. Prema prvoj saฤuvanoj Stepanovoj ispravi on nosi ove vladarske naslove: ยปAz sveti Grgur, a zovom ban Stepan, sin gospodina bana Stepana, po milosti boลพiei
Kako se krivotvorila bosanska historija u udลพbenicima bivลกe drลพave
Poznata historiฤarka Nada Klaiฤ oลกtro je kritikovala udลพbenike historije u bivลกoj Jugoslaviji i pokuลกaj falsifikovanja najstarije bosanske historije. Klaiฤ tako kritikuje ยปHistoriju naroda Jugoslavijeยซ i ono ลกto je tu napisao