Podsjećanje na zaboravljeni slučaj – ko je otuđio imovinu i iznevjerio amanet bošnjačkog velikana!?

U čast našeg velikana i dobročinitelja, kako glasi naslov jednog djela posvećenog Adil Zulfikarpašiću (Dobročinitelj – Adil begu Zulfikarpašiću za njegov 85. rođendan), autorsko djelo Abdulaha Sidrana i Mersada Berbera – također velikana Bosne koji su otišli s ovog svijeta, podsjećamo na neke ne baš lijepe vijesti.

Zulfikarpašić je, nakon razlaza s vlastima poslijeratne Jugoslavije, iz emigracije radio na nacionalnom preporodu Bošnjaka, da bi kasnije u Sarajevu uspostavio Bošnjački institut, ranije osnovan u Švicarskoj.

2008, u posljednjim danima života bošnjačkog preporoditelja i vakifa, jednog od najbogatijih naših ljudi, opljačkan je sef u banci u Cirihu, u kojem se nalazio novac i nakit – višemilionske vrijednosti!

U godinama poslije mediji su pisali o tome, vodila se i istraga, da bi već 12 godina tišina prekrila sramotni slučaj čiji su protagonisti, po pisanju medija iz tog perioda, vodeći ljudi Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, oni kojima je vrjedna nacionalna institucija ostavljena u amanet!

-U junu 2011. godine Tužilaštvo je razdvojilo predmete “reket SDP-a” i “Bošnjački institut”, koji su prethodno bili spojeni, te je “reket SDP-a” uputilo na rad Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, dok je “Bošnjački institut” kao predmet zadržan u Tužilaštvu BiH. Tom prilikom je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić izjavio da taj predmet aktivan, da ga vodi Posebno odjeljenje za organizovani kriminal, da se obavljaju predistražne radnje i da je zatražena i međunarodna pravna pomoć, te da će dalji rad na tom predmetu zavisiti od te pomoći za koju se očekuje da stigne iz Švajcarske, pisali su mediji.

-Kako javlja Federalna televizija (FTV) istraga u predmetu ‘Bošnjački institut’ ponovo je aktivirana. Danas je Federalna uprava policije saslušala direktoricu Instituta Aminu Rizvanbegović-Džuvić o okolnostima nestanka novca i nakita iz sefa Adil-bega Zulfikarpašića koji se nalazio u jednoj od švicarskih banaka, pisalo se augusta 2012.

U istragu je, kako se pisalo, uključen i tužilac za pranje novca iz Švicarske.

U predistražnim radnjama je utvrđeno da je višemilionski iznos novca koji se nalazio u sefu u Švicarskoj podignut u junu 2008. godine da bi, dva mjeseca kasnije, bio uplaćen na privatne račune najmanje dva člana Upravnog odbora Bošnjačkog Instituta kojim predsjedava aktuelni ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, javila je tada FTV.

U Upravnom odboru, pored Lagumdžije, sjedili su tada i prof. dr. Faris Gavrankapetanović (potpredsjednik), mr. Mirsad Kurtović (sekretar), te članovi Jasmina Bešlagić, Muhamed Hadžiomerović, Husein Hasibović, Hasan Taner Hatipoğlu, dr. Hilmo Neimarlija, Bakir Pašić, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, Fehim Škaljić.

Prema dostupnima podacima, u Upravi i menadžmentu Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, 2024. nalazi se sljedeće osobe.

Amina Rizvanbegović Džuvić – V. d. direktorica Bošnjačkog instituta;

Fehim Škaljić – predsjednik Upravnog odbora,

Prof. dr. Vedad Silajdžić – potpredsjednik Upravnog odbora,

Erdal Trhulj – sekretar Upravnog odbora,

Taner Alićehić – član Upravnog odbora,

Prof. dr. Safet Bandžović – član Upravnog odbora,

Jasmina Bešlagić – članica Upravnog odbora,

Akademik prof. dr. Mirsada Hukić – članinca Upravnog odbora,

Zijo Krvavac – član Upravnog odbora,

Prof. dr. Zlatko Lagumdžija – član Upravnog odbora,

Prof. dr. Hilmo Neimarlija – član Upravnog odbora,

Edin Dilberović – član Upravnog odbora.

Možemo reći kako pomenuta institucija posljednjih godina ima vidljivost i prepoznatljivost u kulturnom i naučnom životu Bosne i Bošnjaka, ali neophodno je da istina izađe na vidjelo i da narod zna ko je pokrao ostavštinu i iznevjerio povjerenje jednog od najvećih sinova Bosna.

-Bošnjački institut osnovan je 1988. godine u Zürichu. Njegov utemeljitelj istaknuti je bosanskohercegovački i bošnjački intelektualac, političar i kulturni mecena Adil Zulfikarpašić, koji je sa svojom suprugom Tatjanom Zulfikarpašić pola vijeka posvetio sakupljanju, klasificiranju i sistematiziranju različite građe o Bosni i Hercegovini, tačnije historijskog, književnog, novinsko-publicističkog, rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog, umjetničkog  i folklornog blaga.

Predani rad i posvećenost rezultirali su realiziranjem ideje o formiranju Bošnjačkog instituta sa statusom fondacije, ideje koja se kod Adila Zulfikarpašića javila još u godinama njegovog ranog emigrantskog i disidentskog života. Od samog osnutka, Bošnjački institut institucija je koja teži biti centar razvoja građanske kulture i vrijednosti kod Bošnjaka.

Smiještajući Bošnjački institut 1988. godine u Zürich u okviru univerzitetskog kampusa, njegov utemeljitelj se nadao da će se jednog dana steći uslovi za njegovo izmiještanje u Bosnu i Hercegovinu. Centralno mjesto u Institutu zauzimala je biblioteka koja je tada brojala više od 60 hiljada jedinica i koja se iz godine u godinu popunjavala i širila.

Biblioteka je raspolagala i Zbirkom rukopisa, koja danas broji preko 1000 kodeksa iz raznih oblasti, prava, islamskih nauka, medicine, astrologije, astronomije, književnosti I drugih oblasti, iz perioda od 14. do 19. stoljeća. Posebno odjeljenje Bošnjačkog instituta predstavljao je Arhiv koji je posjedovao dokumente bitne za proučavanje povijesti Bosne i Hercegovine kao i prostora bivše Jugoslavije.

U Zürichu je, u sklopu Instituta, formiran Dokumentacijski centar o ratu u BiH (1992-1995), u kojem se od tada prikuplja i katalogizira sva dostupna građa, štampani materijali, fotografije, video i audiozapisi koji se tiču agresije na Bosnu i Hercegovinu. Također, uspostavljena je i priručno-informativna biblioteka sa rječnicima, enciklopedijama, leksikonima, almanasima, atlasima, kao i Zbirka novina i časopisa, u kojoj se nalaze brojna izdanja informativnih i stručnih novina i časopisa sa prostora Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.

Sarajevska podružnica Instituta otvorena je 1991. godine, te djeluje i za vrijeme ratnih prilika. 1998. godine Zulfikarpašić donosi odluku da Institut iz Züricha definitivno preseli u Sarajevo, te 2000. godine registrira u Ministarstvu pravde Federacije Bosne i Hercegovine Bošnjački institut – Fondaciju Adila Zulfiakrpašića u Sarajevu. U maju 2001. u scru Sarajeva, u ulici Mula Mustafe Bašeskije 21, svečano je otvoren Institut koji nastavlja djelovati na polju jačanja bošnjačke nacionalne svijesti i bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog identiteta sa ciljem informiranja budućih generacija o kulturi, historiji i tradiciji Bošnjaka i drugih naroda Bosne i Hercegovine. Svi fondovi iz Instituta u Zürichu (Biblioteka, Arhiv, Kartografska zbirka, Zbirka umjetničkih djela, Etnološka zbirka i druge manje zbirke) preneseni su u Sarajevo, a Bošnjački institut započinje novu eru svog postojanja i djelovanja u Bosni i Hercegovini. Kompleks Instituta u Sarajevu sačinjavaju glavna zgrada u kojoj su smješteni svi fondovi Instituta, galerija umjentičkih djela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije, i drugi popratni sadržaji, te Gazi Husrev-begov hamam koji je jednim dijelom u funkciji muzejske i likovne postavke a drugim prostora za javne događaje, aktivnosti i programe iz oblasti kulture, umjentosti i obrazovanja.

Za arhitektonsko rješenje zgrade Bošnjačkog instituta kao i za uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog hamama, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić, koji su za ovaj objekat dobili Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade. Kompleks Instituta predstavlja rijetko uspio spoj islamske arhitekture 16. stoljeća, Gazi Husrev-begov hamam, sa novim modernim, funkcionalnim, višenamjenskim objektom izgrađenim u duhu arhitektonskih trendova sa  kraja 20. stoljeća.