Sarajevo bogatije za novi muzej
Sarajevo je bogatije za još jedan muzejski prostor. U centru grada, u blizini Vječne vatre, otvoren je multimedijalni prostor u kojem će građani Sarajeva i turisti, imati priliku susresti se sa djelima slikarskog maestra Safeta Zeca.
Projekat je pokrenula novoosnovana Fondacija Ivanka i Safet Zec.
Prva izložba iz Fonda obuhvata djela koja je Safet Zec stvarao do danas. Dotaknut je svaki period umjetnikovog dugogodišnjeg stvaranja. U fragmentima su prikazani neki od najranijih radova iz sarajevskog perioda do nekih zadnjih djela. Prva postavka zanimljiv je uvod u novi muzejski prostor, čija je nakana postati dom djelima uvaženog slikara i grafičara.
Dio muzejskog prostora, koji je godinama djelovao kao Atelje “Zec”, proširen je na dvije etaže i djelovat će kao multimedijalni prostor, gdje će priliku da se predstave publici dobiti mnogi umjetnici.
“Zamišljamo i to je dio ove priče da ovo bude ne samo šematizirano posjećivan prostor, nego da budu prostori koji će vrlo rado ugostiti i okupljanja razne vrste – od kamernih predstava, koncerata do svih vrsta okupljanja mladih”, kaže Safet Zec.
Izvući djela iz ladica i magacina i pokazati ih, zbog čega su i pravljena, jedna je od glavnih ideja pokretanja Muzeja.
Želja Fondacije Ivanka i Safet Zec je da u dogledno vrijeme osnuje nagradu za grafičku disciplinu bakropis.
You might also like
U Stockholmu otvorena izložba o iskustvu ljudi čija je djetinjstva obilježio genocid u Srebrenici
U Stockholmu je otvorena izložba #ChildrenAndGenocide o iskustvu ljudi čija je djetinjstva obilježio genocid u Srebrenici. Izložba koju je producirao Muzej ratnog djetinjstva prezentirana je na Sergels trgu u centru
Gazi Husrev-begova biblioteka i ovog ramazana izložbom obogatila ramazansku atmosferu u Sarajevu
Tradicionalno i ovog ramazana Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu organizirala je prigodnu izložbu, nastojeći na taj način obogatiti ramazansku atmosferu u gradu. Ove godine na izložbi “Rukopisni džuzevi Kur’ana” su
ŠEMSOVIĆ: Maglajlićevi naučni radovi bili su prekretnica
Piše: Prof. dr . Sead Šemsović Usmena lirska pjesma u četrdesetogodišnjem predanom radu Usredsređeno zanimanje za usmenu liriku Munib Maglajlić pokazuje još ranih sedamdesetih godina 20. vijeka.[1] U tim prvim radovima bavi