Srebrenička majka Kada Hotić: Nemojte nas žaliti, već pomozite da se izgradi bolji i pravedniji svijet

Srebrenička majka Kada Hotić: Nemojte nas žaliti, već pomozite da se izgradi bolji i pravedniji svijet

Kada Hotić, predstavnica majki Srebrenice, tokom obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, u nedjelju u Potočarima, u Bosni i Hercegovini izjavila je kako nijedna religija nije razlog ljudskoj patnji te pozvala da se Srebrenica, u kojoj je 1995. godine počinjen genocid, vrati u život.

Hotić je rekla kako smo s okupili na 26. godišnjicu srebreničkog genocida, kako bi ukopali posmrtne ostatke nevino ubijenih koji su za vrijeme rata boravili u Srebrenici.

Podsjetila je kako je ovo nekad bila industrijska zona u kojoj su mnogi radili i zarađivali kako bi prehranili porodice, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili drugu pripadnost.

”Sada je ova dolina, postala mirna smrtna tišina, gdje su muslimani našli svoj vječni smiraj”, rekla je Hotić koja je uputila molitve za žrtve.

Dodala je kako majke, supruge i djeca, koji su ostali bez najdražih , 11. juli obilježavaju kao dan sjećanja na žrtve srebreničkog genocida, kao i dan kada su se zadnji put vidjeli i rastali sa svojim najmilijima, porodicama i sugrađanima ovog kraja u Podrinju i Srebrenici.

Hotić je kazala kako je i sama svjedok i očevidac strašnih zločina koji su zadesili nevine ljude.

Prema njenim riječima, na malom prostoru je satjerano na desetine hiljada ljudi.

Pored toga što su bili svakodnevno izloženi napadima, preživjeli su bili izloženi i gladi, ostavljeni bez električne energije i bez komunikacije s vanjskim svijetom.

”Bio je to logor na otvorenom iz kojeg ne možemo izaći, jer su svi putevi i bilo kakvi prolazi bili pod srpskom stražom i kontrolom, a bez oružja smo bili nemoćni da se odbranimo”, rekla je Hotić.

Dodala je kako su 11. jula 1995. odvojeni od svojih porodica, a srpske snage na čelu s presuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem, ušle u Srebrenicu.

Hotić je rekla kako je narod vjerovao da će ih štititi Ujedinjene nacije, ali da se to nije dogodilo.

Ukazala je na strašne zločine koji su počinjeni nad nevinim civilima, koji su ubijani, mučeni, silovani…

Pomoć, ističe Hotić, nije došla ni od međunarodne zajednice.

”Sve muškarce su Srbi izdvojili od nas prilikom deportacije, preživjele su žene i mala djeca. Odvojeni muškarci su poubijani i zatrpani u masovne grobnice, za kojima i danas tragamo, da bar to malo kostiju ukopamo dostojno čovjeku“, rekla je Hotić.

Dodala je kako počinitelji genocida i danas poriču da su počinili ove zločine.

“Mi majke, supruge, tražit ćemo pravdu, pričati istinu, pa valjda će se u svijetu roditi bolji, pravedniji ljudi gdje neće se tražiti kakve razlike među ljudima”, rekla je Hotić.

Zahvalila je svima koji suosjećaju sa žrtvama i porodicama te osuđuju zločin i genocid.

“Napominjem da nijedna religija nije razlog ljudskoj patnji. Danas je Srebrenica, grad mrtvih. Učinite da se vrati u život. Molim vas, nemojte nas žaliti, već pomozite da se izgradi bolji i pravedniji svijet”, zaključila je Hotić.

(Anadolu Agency/MiruhBosne)

Previous Mostar nizom programa obilježio genocid nad Bošnjacima u Srebrenici
Next Erdogan: Turska ostaje uz Bosnu i Hercegovinu i braću Bošnjake

You might also like

NAŠI DANI

Komšić povodom Dana OSBiH: Građani Bosne i Hercegovine s pravom računaju na Oružane snage Bosne i Hercegovine

  Poštovani vojnici, podoficiru, oficiri, generali, uvaženi zvaničnici i gosti! Bosna i Hercegovina je jedna ponosna zemlja, koja je kroz svoju hiljadugodišnju tradiciju uvijek njegovala i nužni aspekt odbrane svoga

NAŠI DANI

Po instrukcije u Beograd: Vučić i Dodik o posjeti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Turskoj

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik razgovarali su danas u Beogradu o značaju Dodikove posjete Turskoj. Oni su razgovarali i o Vučićevoj posjeti Ujedinjenim

NAŠI DANI

Ratna psihoza zahvaća i Njemačku: Naručuju privatne bunkere; mnogi su u takvoj depresiji da trebaju i ljekarsku pomoć

Nijemci su zapravo desetljećima živjeli na prvom bojištu Hladnog rata: ko god da krene na njemačkom području bi ostala radioaktivna pustinja. Ova kriza pogađa i mlade, a još više one