U 18 država u crkve pretvoreno 329 džamija i građevina iz osmanskog perioda
Turski arhitekt Mehmet Emin Yilmaz proveo je istraživanje na teritoriji nekadašnjeg Osmanskog carstva i utvrdio kako je u 18 država ukupno 329 džamija, mesdžida, tekija, turbeta i drugih spomenika osmanske graditeljske kulture pretvoreno u crkve, javlja Anadolu Agency
Yilmaz je tokom proteklih deset godina putovao u zemljama koje su nekada bile u sastavu Osmanske imperije i taksativno utvrdio i pobrojao osmanske objekte koji su pretvoreni u crkve, uključujući i munare koje su preinačene u crkvene zvonike.
On je u razgovoru za AA kazao da je istraživanje počeo na Balkanu, a da se potom fokusirao na Mađarsku, Bugarsku i Grčku u kojima se nalazi najviše osmanskih građevina koje su vremenom preinačene u crkve.
“Potom sa takve objekte pronašao i u Alžiru, Ukrajini, na Krimu, Gruziji, Armeniji, Bosni i Hercegovini, Južnom Kipru, Hrvatskoj, na Kosovu, Makedoniji, Moldaviji, Rumuniji, Srbiji i Turskoj. Dakle u 18 država sam pronašao 329 osmanskih objekata koji su u različitim periodima pretvoreni u crkve“, kazao je Yilmaz.
On je dalje kazao da je u Bugarskoj u crkve pretvoreno 117 džamija, sedam tekija i turbeta te jedna medresa, a da su u zvonik preinačene tri sahat-kule. Dodao je da je u Hrvatskoj u crkve pretvoreno osam džamija iz osmanskog perioda, na Kosovu jedna džamija i jedna sahat-kula, u Sjevernoj Makedoniji tri džamije, dvoje turbeta i dvije sahat-kule, u Srbiji 15 džamija i dvoje turbeta, te u Bosni i Hercegovini tri džamije.
Ističući kako su u Mađarskoj u crkve i zvonike pretvorene 23 džamije, pet turbeta, jedan hamam i jedan mekteb, Yilmaz je kazao da su svi ti objekti u crkve pretvorene tokom austrijske okupacije, a da su Mađari jedini u Evropi koji svojom voljom i vlašću nisu pretvarali osmanske građevine u crkve.
U Grčkoj je u crkve i zvonike pretvoreno više od stotinu osmanskih građevina, uključujući 74 džamije, 19 turbeta, jedan imaret, jedan mesdžid i pet munara.
“Turske građevine su pretvarane u crkve zbog političkih i prostorno-demografskih razloga. Munare i džamije u centrima velikih gradova bile su simbol islama i osmanske dominacije u to doba i bile su prve na meti za rušenje nakon pada Osmanskog carstva. Samo u jednoj noći 1878. godine u Sofiji je dinamitom srušeno sedam munara“, kazao je Yilmaz.
On je istakao da je dio tih građevina preinačen u crkve zbog jednostavnih prostorno-demografskih razloga jer su naselja oko džamija naselili kršćani kojima je trebala nova bogomolja.
“Najčešće su u crkve pretvarane džamije i mesdžidi i ja sam evidentirao 272 takva slučaja. Istu sudbinu su imele i tekije, turbeta, hamami i drugi objekti osmanske arhitekture“, kazao je Yilamaz.
Ističući kako je posjetio sve objekte koje je evidentirao da su nakon pada Osmanskog carstva preinačeni u crkve, Yilmaz je kazao su na tim objektima uglavnom uništeni klasični tragovi osmanske kulture.
On je također kazao da su džamije i mesdžidi građeni sa glavnim zidom okrenutim prema Kibli, a upravo zahvaljujući toj odlici je otkrio Mustafa-pašinu džamiju koja je danas crkva u Budimpešti.
S druge strane, Yilmaz tvrdi kako u slučajevima promjene namjene objekata u Turskoj nije došlo do značajnijeg mijenjanja arhitekture i osnovnih karakteristika tih objekata.
“Niti jedna nacija ne poštuje arhitekturu objekata koliko to poštuju Turci. Bez ikakvih kompleksa iz prošlosti, Turci nisu mijenjali karakteristike objekata koje su pretvorili u džamije. Najbolji primjer za to je Aja Sofija. Od 1453. godine je čuvamo kao svoje oko i nismo intervenirali na njenim crkvenim karakteristikama. Dodali smo samo mihrab, minber i munare. Spolja gleda, i danas lako možete aključiti da je to nekada bila crkva. Tako je i sa interijerom. S druge strane, Evropljani koji su džamije pretvarali u crkve su uništili sve prvobitne karakteristike“, kazao je Yilamaz.
You might also like
Promovisana knjiga ‘Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću’ akademika Mirka Pejanovića
Knjiga “Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću”, akademika Mirka Pejanovića promovisana je danas u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH). O knjizi koja donosi sažetu
Dan Sandžaka – podsjećanje na ZAVNOS
Novopazarski Kulturni centar pod pokroviteljstvom lokalne samouprave tog grada i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, tribinom “Živjeti ideju antifašizma“ i izložbom rukotvorina i starih zanata, obilježio je 20. novembar,
Prije 22 godine Mostar je ostao bez svog narodnog heroja Midhada Hujdura Hujke (FOTO)
Na današnji dan navršile su se 22 godine od pogibije narodnog heroja, brigadnog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine Midhada Hujdura Hujke. Hujka je poginuo 30. juna 1993. godine prilikom