U potrazi za poslom iz Nepala u Bosnu: Stranih radnika najviše došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske

U potrazi za poslom iz Nepala u Bosnu: Stranih radnika najviše došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćerke i tek rođenog sina, kako bi došao da radi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Domaći poslodavci bi mogli zaposliti na desetine hiljada stranih radnika, jer radne snage već godinama nedostaje u mnogim industrijskim granama.

U tome ih spriječava sporost administracije, kažu iz entitetskih udruženja poslodavaca. Navode da je izdavanje radne dozvole strancima “neizvjestan proces, koji često traje i do godinu dana”.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine svake godine utvrđuje kvotu za uvoz stranih radnika, na osnovu informacija entitetskih zavoda za zapošljavanje. Ove godine su poslodavci dobili dozvolu da zaposle skoro 4.000 radnika.

Ashok Tamang sa kolegama iz Nepala kaže da je zadovoljan uslovima rada i smještaja u Bosni i Hercegovini i da zarađuje 1.800 maraka (oko 900 eura) mjesečno uz plaćen smještaj i hranu.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskoj firmi “Omega Group”, kako bi sebi i porodici obezbijedio bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje.

Dodaje da je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

“Nisam još išao kući. Planiramo sad da idemo u narednih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

“Upravo prije par dana sam čuo da bi bez radnika iz Napala izgradnja sarajevske pruge trajala mnogo duže. Jako ih hvale kao radnike, a čini se da su i oni zadovoljni”, kaže za RSE predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.

Previous Trojka je današnjim potezom povećanja koeficijenta podigla prihode RS-a za stotine miliona u narednim godinama
Next Lana Pudar u finalu 200m leptir SP za juniore

You might also like

Ekonomija/Biznis

U grijnoj sezoni 2020-2021. godine Sarajevo bi se moglo zagrijavati toplovodom iz Termoelektrane Kakanj

Toplovod Kakanj-Sarajevo je finansijsko-tržišni, društveno-ekonomski i zdravstveno-okolišni u potpunosti opravdan projekat, zaključak je sastanka delegacije “Elektroprivrede BiH” (EPBiH) i predstavnika Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. S tim u vezi,

MADE IN BOSNIA-387

Firma Modernizacija – Mlad kolektiv koji je osvojio svjetsko tržište

Firma Modernizacija d.o.o. Gradačac koja se primarno bavi otkupom i reciklažom metalnog i drugog otpada, za samo deset godina postojanja, od male otkupne stanice postala je vodeća bh. firma koja

NAŠI DANI

‘Newton iz Gaze’: Palestinski tinejdžer osvjetljava skloništa u Gazi koristeći energiju vjetra

Palestinski tinejdžer Hussam Al-Attar, 15, nazvan je “Njutnom Gaze” nakon što je uspješno proizveo električnu energiju iz vjetra, koristeći najosnovnije alate. Al-Attar, koji je bio učenik škole Jabel Mukaber u