Nekropola sa stećcima Kuman kod Kladnja

Nekropola sa stećcima Kuman kod Kladnja

 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2005. godine, Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 18 stećaka.

Na samitu UNESCO-a u Istanbulu 2016. godine, donesena je Odluka o upisu stećaka Bosne i Hercegovine i susjednih država na Listu svjetske kulturne baštine. Od 22 nekropole iz Bosne i Hercegovine jedna od njih je i nekropola kod Kladnja, sa područja Tuzlanskog kantona.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokalitetu Kuman, parcelama k.č. broj 393/1 (stari premjer), katastarska općina Mladovo – Olovci.

Inače, na području općine Kladanj evidentirane su 52 nekropole sa ukupno oko 430 stećaka.

Navedenu nekropolu na lokalitetu Kuman, čini osamnaest stećaka, od toga je dvanaest sljemenjaka, pet sanduka i jedan stub. Svi stećci su dobro obrađeni. Orijentirani su u smjeru zapad – istok, u nizovima. Izuzetak čine jedan sljemenjak i dva sanduka, orijentirana u smjeru sjever – jug. Neki primjerci su nešto utonuli.

slika 1

Tri sljemenjaka su ukrašena, a jedan ima natpis.

Sljemenjak sa natpisom leži na sjevernom dijelu nekropole, blago izdvojen od ostalih stećaka. Godine 1958. izvršeno je evidentiranje natpisa na stećku u Olovcima. Evidentiranje je obavio stručnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu, Zdravko Kajmaković. Stećak je bio zatrpan zemljom, pa ga je bilo potrebno otkopati, da bi se natpis mogao vidjeti.
Na istočnoj čeonoj strani ima urezan natpis, ispisan u šest redova:
V’ IME OCA I SINA I SVETAGO D(u)HA A SE LEŽI RADOMIR JURISALIĆ’ NA SVOEI ZEMLJI …PLEMETNO (plemenitoj). (prema Šefiku Bešlagiću)
Transkripcija teksta glasi:
U ime oca i sina i svetoga duha ovdje počiva Radomir Jurisalić na svojoj plemenitoj zemlji. (Prema Marku Vegi)
Slova natpisa su relativno velika, lijepa i ujednačena. Pismo je bosanska ćirilica (bosančica).

O feudalcu Radomiru Jurisaliću, koji se u natpisu spominje, nema nikakvih podataka. Sigurno je da je pripadao feudalnoj obitelji Jurisalića, čija je baština bila u ovom kraju. Po obliku slova natpis bi se mogao datirati u 14. i 15. stoljeće.

Drugi sljemenjak, koji se nalazi u sredini nekropole, na čeonim stranama je ukrašen dvostrukom spiralom. Istočni dio stećka je oštećen i fragment sa dijelom dekoracije je pomjeren nekoliko metara od stećka.

slika 2

Treći sljemenjak, koji se nalazi na sjevernom dijelu nekropole, ukrašen je debelom tordiranom vrpcom ispod “krova”. Ovakvom vrpcom su naglašene vertikalne ivice sljemenjaka i zabat istočne čeone strane. Na ovoj strani je prikazan križ sa okruglim završecima krakova, motivom koji je karakterističan za područje Olova i Kladnja.
Četvrti sljemenjak na zapadnoj čeonoj strani ima motiv sličan štapu, kod kojeg je drška izvijena i na krajevima povijena prema zemlji i unutar. Na bočnim stranama je prikazan po jedan “T” križ.

Nekropola zajedno sa planinskim šumovitim pejzažom, planinarskim domom Javorje i raznovrsnim kulturno-historijskim i prirodnim naslijeđem obližnjih naselja Goletići i Tuholj, predstavlja značajan potencijal u razvoju turizma, izletništva i rekreacije za cijeli Tuzlanski kanton.

 

(MiruhBosne/bastina.ba)
Previous Proizvodi od plastike gračaničkog Plastoflexa našli put do evropskih kupaca
Next Mostar: Održana Svečana akademija povodom Dana nezavisnosti - "Mostar je puno dao za Bosnu i Hercegovinu"

You might also like

NASLIJEĐE

Botanički vrt Zemaljskog muzeja čuvar prirodnog naslijeđa (VIDEO)

Komadić istinskog raja, nedirnutog i neokrnjenog negativnim aspektima savremene civilizacije, krije u njedrima Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – zelenu oazu Botaničkog vrta pod čijim će okriljem svako pronaći mir,

BH RAZGLEDNICA

Otvorena sezona splavarenja Tarom i Drinom (Foto)

Spuštanjem grupe inozemnih turista niz kanjon Tare, od Šljivanskog iznad Đurđevića Tare do kampa u Bastasima kod Foče i zvanično smo ovog vikenda započeli ovogodišnju sezonu splavarenja niz Taru i

NASLIJEĐE

Saraji bega Resulbegovića – zamak neponovljivosti

Ako su jednog čovjeka prognali iz grada, samo zbog toga što ima drukčije ime ili uvjerenja po kojim postoji na ovom svijetu, onda se zna „koliko je sati“ i da