Atmosfera u društvu u Srbiji ista kao u vrijeme kad se genocid u Srebrenici dešavao

Odnos Srbije prema Srebrenci “važan je ne samo za nas i naše društvo, već i za cijelu Evropu, važno je da se shvati da taj genocid nije samo naše balkansko nego i evropsko pitanje”, izjavio je danas programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava Ivan Đurić.

Đurić je u emisiji Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) posvećenoj 25. godišnjici genocida u Srebrenici ocijenio da zato mora da se redefiniše odnos Evrope prema Srbiji u vezi s pitanjem “ratnog naslijeđa”, jer evropska društva imaju vrlo jasan odnos prema genocidu u Srebrenci, ali se to u odnosima sa Srbijom ne primjenjuje.

“Nas u svijetu sigurno vide na pogrešan način, jer to zavisi od toga ko nas predstavlja. Slike Ratka Mladića na majicama i na utakmicama, ali i na sada aktuelnim protestima su ono što izlazi u svijet o nama”, kazao je Đurić.

On je dodao da društvo u Srbiji ne može da izmisli nove političare, ali da pobJeda opcije koja je za saradnju sa svijetom na makedonskim izborima može da bude snažna poruka i za Srbiju da je promjena moguća uprkos dominatnom nacionalističkom narativu i mitomaniji.

“Mi smo uoči pandemije bili u Potočarima s grupom mladih kojima je to bilo prvo iskustvo u suočavanju sa onim šta se tamo dogodilo 1995. godine, i vidjeli smo da se tada kao kula od karata ruši nacionalistički narativ”, naveo je Đurić.

Programska menadžerka Foruma ZfD u Srbiji Nataša Govedarica poručila je da je suočavanje s prošlošću dugotrajan, težak i bolan proces, a da je zadatak kampanje “Nikome se ne ponovilo” da se od tog procesa ne odustaje, jer je on važan “za sve pojedince, za cijelo društvo, za odnose u region i za cio svijet”.

“Izručenja ratnih zločinaca nisu izvedeno na pravi način, i to nije donijelo katarzu. Desilo se to da je sve predstavljeno kao proces njihovog ‘žrtvovanja’, te oni nastavljaju da žive u svijesti građana kao heroji”, ukazala je ona.

Kampanja Inicijative mladih, Foruma ZFD i NDNV-a pod nazivom “Nikome se ne ponovilo”, prema njenim riječima, zato je izuzetno važna, a cilj je da Srebrenica postane opomena i simbol mira.

“Mi još kao društvo nismo došli do civlizacijskog nivoa da bar na godišnjicu pošaljemo jednu ljudsku poruku. Ove godine je bilo poslato 48 poruka svjetskih zvaničnika u Srebrenicu, ali ne i iz Srbije. A mi smo kao društvo odgovorni za to”, navela je ona.

Govedarica je poručila da o Srebrenici treba da se govori stalno, a ne samo na dan komemoracije, te da bi negiranje zločina trebalo da se prevenira i kažnjava.

Programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić rekao je da su nacionalisti dominantna konstanata u Srbiji i da imaju interes da se postojeći narativ nikad ne promijeni, da bi zadržali pozicije moći, ali da građani treba da shvate da ne moraju da budu njihovi saučesnici.

“Dok se ne raskrsti s nacionalističkom ideologijom, imaćemo totalnu autodestrukciju društva”, upozorio je on, dodavši da “niko tako strastveno ne mrzi svoje građane kao nacionalisti”.

Gruhonjić je podvukao da cio svijet zna šta se u Srebrenici organizovalo 1995. godine, ali da samo elite u Srbiji svojim građanima govore nešto sasvim drugo.

“Upravo su srpski nacionalisti ti koji insistiraju na kolektivnoj krivici kako bi umanjili svoju odgovornost. I to je tragedija za mlade ljude, posebno ako putuju negdje iz Srbije, pa se suoče sa tom temom. Jer, u Srbiji se od njih očekuje da poriču genocid u Srebrenici”, kazao je on.

Gruhonjić je ocijenio da je atmosfera u dobrom dijelu društva u Srbiji danas potpuno ista kao i u vrijeme kad se genocid dešavao, pa se tako “žrtve po ko zna koji put ponovo ubijaju”.

(Beta/MiruhBosne)