Franjevački muzej Jajce – nova postavka Srednjovjekovna Bosna
Franjevački samostan Sv. Luke u Jajcu je prije tri godine (2018.) otvorio tri nove muzejske postavke: etnološku, arheološku i sakralnu. Enterijersko rješenje s postavkama nagrađeno je u dva navrata od Collegium artisticum iz Sarajevu i od ljubljanskog zavoda za arhitekturu Big See.
U prostoru muzeja bilo je potrebno urediti i prostor u kojem se nalazi sarkofag posljednjeg bosnaskog kralja Stjepana Tomaševića. Radovi su sredinom listopada 2021. završeni.
Uređenjem ovog dijela muzeja, ispričana je povijest srednjovjekovne Bosne. Naime, kada govorimo o srednjovjekovnoj Bosni, obično govorimo o banu Kulinu, kralju Tvrtku I. ili o Stjepanu Tomaševiću i njegovom pogubljenju. No, povijest srednjovjekovne Bosne je mnogo zanimljivija i bogatija.
U ovom dijelu muzeja predstavili smo srednjovjekovnu Bosnu o kojoj je još početkom 10 stoljeća pisao bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u djelu De administrando imperio. Od male zemlje Bosne u 10. stoljeću vremenom je nastalo kraljevstvo koje je sredinom 15 stoljeća (1463.) doživjelo svoj kraj.
Uz muzejsku zbirku o srednjovjekovnoj Bosni pripremamo i vodič koji će govoriti o bogatoj povijesti srednjovjekovne Bosne i ljudima toga vremena.
Franjevci su projekt uređenja muzejske postavke o srednjovjekovnoj Bosni realizirali prema projektu dipl. ing. arh. Amara Zuke. Tekstove za izložbu i vodič priredio je doc. dr. Emir O. Filipović, profesor historije srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
You might also like
Film ‘Quo Vadis, Aida?’ mogao bi učiniti za bosanski genocid ono što što je ‘Schindlerova lista’ postigla za holokaust
Ugledni ‘Foreign Policy’ piše da bi film “Quo Vadis, Aida?” mogao učiniti za Srebrenicu i bosanski genocid ono što što je “Schindlerova lista” postigla za holokaust. Fouad Riad, jedan od
Josip Pejaković: Na Bosni su mnogi polomili zube
Fondacija za unapređenje obrazovanja i kulture “Izvor nade“ organizirala je Noć ljubavi prema Bosni i Hercegovini s proslavljenim bosanskohercegovačkim glumcem, Josipom Pejakovićem. Brojna publika uživala je u obraćanju Pejakovića, koji
Utemeljitelj moderne Tuzle: Turali-beg je prije 443 godine davao beskamatne kredite
Vakufnama Turali–bega, koji se smatra utemeljiteljem moderne Tuzle, legalizovana je 15. februara 1572. godine, najvjerovatnije u Čačku. Dokument, koji je zaključen i potpisan od strane Turali-bega na današnji dan prije