Jusuf Omerović slika bajkovitu historiju Bosne

Jusuf Omerović slika bajkovitu historiju Bosne

Uvidio sam koliko zapravo imamo bogatu historiju, ali koja je na neki način godinama skrivana od nas …

Jusuf Omerović je mladić zanimljive biografije. On je alumnista Gazi Husrev-begove medrese, student Akademije likovnih umjesnosti, slikar, ilustrator, zaljubljenik u airsoft, historiju Bosne i Hercegovine kao i drugih evropskih naroda.

U razgovoru za Vijesti.ba kaže da je “rodom iz Zvornika, živi u Sarajevu, rođen u Gradačcu”.

– Tako da sam nekako sudbinski, pomalo iz svakog dijela Bosne. A to smatram naručitim bogatstvom i što me je poprilično vezalo za Bosnu i za naš identitet. Završio sam Gazi Husrev-begovu medresu, trenutno studiram na Akademiji likovnih umjetnosti,. Bavim se slikarstvom i digitalnim ilustracijama. Pored toga radim kao kolorista stripova i animacija, kaže Jusuf i dodaje:

– Crtanje je ono što sam radio od samog svog djetinjstva i kako je vrijeme prolazilo postajao sam sve bolji. I onda kada dobijete neke komplimente i pohvale, onda uvidite postepeno da je to vaša nafaka i da treba ići za tim.

Neobičajan akademski put on objašnjava s jednom riječu inatom.

– Ja sam nakon završene medrese upisao Akademiji likovnih umjetnosti možda čak i prvi softa (učenik medrese) koji je upisao Akademiju od kada ona postoji u Sarajevu. I zbog svog iskustva, mislim da medresanti trebaju da budu u različitim sektorima od umjetnosti, nauke do sporta. I naravno da u tim djelatnosti budu uspješni. Ne treba se ograničavati na sam jedno polje djelovanja. U medresi sam imao odličnog profesora historije Hajrudina Meškovića, koji mi je ponajviše otvorio put prema istraživanju historije, i tome da radim ono što volim, kaže Omerović.

Na njegovim radovima uočljivi su bajkovito prikazani dijelovi naše historije.

Jusuf kao razlog usmjeravanja svog rada u ovom pravcu navodi: „Istražujući historiju i Evrope i svijeta, gledajući filmove i serije primijetio sam da svi ti narodi imaju tu neku svoju predstavu historije, svojih vitezova, grbova zastava i legendi. I onda dok sam učio, istraživao i hodao po Bosni obilazeći stare gradove. Uvidio sam koliko zapravo imamo bogatu historiju, ali koja je na neki način godinama skrivana od nas. I koliko se god trudili, nikada neće moći izbrisati natpise sa stećaka, uklesanih u kamenu snagom bosanskog čovjeka. Niti mogu uništiti naše stare gradove i kule, Bobovac, Ostrožac, Srebrenik. Ne mogu se osporiti naše legende i naše narodne predaje.“

– Jedan od razloga zašto sam ovo sve i počeo raditi, jeste i to da sam kao dijete želio da vidim nekog bosanskog viteza u crtanom filmu, slici itd. I iz nekog tog dječačkog sna, ja sam počeo da crtam štitove, mačeve, grbova, bosanske vitezove.“ Pojašnjava nam Jusuf i dodaje da „zato želim da sklopom svih tih bosanskih elemenata i mojoj interpretacijom, obogatim našu umjetničku scenu. Da kažem bajkovitom Bosnom ali i historijski utemeljenom. Tako ćemo kroz neke moje radove moći vidjeti neke danas aktualne ličnosti, koje prikazujem u nekom srednjovjekovnom stilu, navodi Omerović.

Dodaje i da „stvari koje radi su najviše vezane za Lilium bosniacum, bosanski ljiljan, simbol Bosne i dobrih Bošnjana.

– Ljiljan nije simbol nacije, nego simbol identiteta. I mi moramo radeći u svim poljima kulture da radimo na tome da promovišemo našu Bosnu. Jer Bosna je neiscrpan izvor inspiracije, kaže za Vijesti.ba.

Za kraj naglašava da „kroz svoj rukopis, želi da interpretiram Bosnu na svoj neki način.

– Pošto sam nastavnički smjer na Akademiji, želim da to predstavim i da je bajkovito i da koristim različite motive na jednom mjestu. Da to približim i djeci. Možda u nekom narednom periodu spremim i neku slikovnicu s pričama za djecu, sa nekim bosanskim motivima, kaže Jusuf čiji rad možete pogledati na njegovim profilima na društvenim mrežama.

Previous AFERA HVAR: Dodik od Milanovića tražio da stopira izvršenje američkih presuda protiv Srbije i Rs!
Next Ismail Barlov četvrti na Svjetskom seniorskom prvenstvu u Manchesteru

You might also like

NAŠI DANI

Muzej Kaknja: Povodom Dana nezavisnosti otvorenje izložbe “Bosna u vrijeme Kulina bana”

Muzej Kaknja u saradnji s Arhivom Federacije BiH, povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, organizuje izložbu “Bosna u vrijeme Kulina Bana”, autora Admira Hadrovića. Centralni eksponat izložbe je Povelja Kulina

HISTORIJA

Bosansko posuđe ‘najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne’

M. Wencel je svojim istraživanjima došla čak do zaključka “da najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne u XIV I XV stoljeću nisu stećci. Glavna bosanska umjetnička forma bile su tucane, ornamentisane

KULTURA I UMJETNOST

Na platou pored Bregave: Festival kulture “Slovo Gorčina” od 24. do 26. jula u Stocu

Festival kulture “Slovo Gorčina” i ove godine će biti održan uprkos izazovima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, javlja AA. Manifestacija će započeti 24., a završiti 26. jula. Organizatori su na današnjoj konferenciji