Pusić: EU za BiH treba imati pristup kao prema baltičkim državama

Pusić: EU za BiH treba imati pristup kao prema baltičkim državama

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske i bivša potpredsjednica Vlade Hrvatske kazala je kako je Evropska unija konačno razumjela da je ostavljanje tema i nedovršenih procesa konsolidacije evropske teritorije postalo preopasno te da se radi o riziku prvog nivoa i da se tu nešto mora poduzeti. Smatra da bi pristup, kakav je EU imala prema baltičkim državama, bio primjeren i državama Zapadnog Balkana, posebno prema Bosni i Hercegovini.

“Prijem Litvanije, Latvije i Estonije dobar primjer integracije”

“Ovo nije situacija ni prije 10 ni prije 15 godina, ovo je situacija od danas, što znači da nije dovoljno da Evropska unija samo postoji, a države koje nisu članice samo žele ući u Evropsku uniju. To je posao koji se trebao obaviti proaktivnim pristupom”, rekla je Pusić.

Kao najbolji primjer dobre integracije u Evropsku uniju navela je kad su punopravno članstvo dobile tri baltičke države, Litvanija, Latvija i Estonija.

“Tada su tri skandinavske države, Danska, Švedska i Finska preuzele partnerstvo s te tri baltičke države i, kao neka vrsta mentora i vodiča, vodile ih skupa s desecima svojih činovnika u državnoj upravi, koji su tamo odlazili, prilagođavali, mentorirali ljude i institucije i tako ih postupno integrisali. To je najuspješnija integracija u Evropsku uniju, jer su to zemlje koje su u 20. stoljeću strašno stradale i sve što im je moglo pobjeći, pobjeglo je, ali su se ipak uspjele dobro integrisati”, rekla je Pusić.

“Nova generacija ljudi u BiH koja razumije demokratiju izvan plemena”

Smatra da bi takav pristup bio primjeren i državama Zapadnog Balkana, a posebno Bosni i Hercegovini.

“Važnije od konkretnog roka, a rok će biti između 5 i 10 godina, to možemo prostim okom vidjeti, ako se nešto radi, a ako se ne radi, rok je zauvijek, ako se ne radi na njihovoj transformaciji, da se pretvore u funkcionirajuće demokratije, a ono što je, po mom mišljenju, važnije od roka je način da se definiše kako će se to postići, ne samo deklaracijama, željama i pozdravima, nego konkretnim angažmanom, mjerama od strane Evropske unije i saradnjom s institucijama i vodstvima u tim državama”, rekla je Pusić.

Ističe da “u BiH danas, osim ova tri etnička lidera, koji tu zemlju drže zamrznutom, postoji cijela nova generacija ljudi u različitim sferama života tog društva, koji su sasvim drugačijih nazora”

“To su i Hrvati i Srbi i Bošnjaci i ‘ostali’, ljudi vrijednosno slični u smislu da razumiju demokratiju izvan plemena, a to je ono što je Bosni i Hercegovini neophodno u ovom trenutku i ova velika rasprava o promjeni izbornog zakona ima smisla, ali ne ovaj model koji je danas na stolu”, rekla je.

“Početak princip jedan čovjek-jedan glas”

Dodaje da, s obzirom na povijest i posebno na psihologiju koja vlada u tom društvu, potrebno je naći načine kako zaštititi kolektivna prava, ali nema države koja nije građanska, koja danas u modernim uvjetima funkcionira”.

“Dakle, princip jedan čovjek jedan glas je početni, a na to treba dodati još neke mehanizme zaštite kolektivnih prava, upravo zato da se pojedini dijelovi društva ne osjete ugroženima ili na neki način marginalizovanima”, rekla je Pusić.

(N1/MiruhBosne)

Previous U Sarajevu počela nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona
Next Deset miliona maraka za biomedicinski potpomognutu oplodnju u FBiH

You might also like

NAŠI DANI

Austrija: Desničari pokušavaju spriječiti imenovanje Alme Zadić

Austrijski desničari žele spriječiti Almu Zadić da postane ministarka pravosuđa. FPÖ od saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena traži da ne prihvati njenu zakletvu, piše DW. Svaki otpor u Kongresnoj

NAŠI DANI

1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

  Nakon pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva u 15. vijeku, Bosna i Hercegovina prije 26 godina ponovo je stekla svoju samostalnost i međunarodno priznanje.  Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, povodom

NAŠI DANI

Tanović poručio Karajliću: Sarajevo nije isto jer ga je četiri godine bombardovala srpska vojska

  Nenad Janković, poznatiji kao dr. Nele Karajlić, prije nekoliko dana promovisao je knjigu “Fajront u Sarajevu” u Banjoj Luci, a prilikom gostovanja na televizijama i intervjuima nezaobilazno je pitanje o